Buča: riznica zdravlja na vašem jesenskom stolu

Stigla nam je jesen, a s njom i buča. Izvrsna je kao prilog mesu u umaku, dodaje se zamjesu za kruh, od nje se prave juha, pire i njoki. Tu su još kiflice, štrudla, mafini, pite od prhkog tijesta i brojni drugi kolači. Također se od buče radi džem, brašno, te se konzervira. Obožavaju je djeca i odrasli. Od koristi je i tijekom mršavljenja. Bez preuveličavanja, zaslužuje malo naše pažnje. Krenimo redom.

Vjeruje se kako buča potječe iz Gvatemale, Meksika i Kolumbije, a danas se diljem svijeta uzgajaju njezine različite sorte zanimljivih boja i oblika. Poznaju je gotovo sve nacionalne kuhinje. Jede se svježa, kuhana i pečena, a također se može zalediti.

U narodnoj se medicini buča koristi kao prevencija i pomoć u liječenju različitih probavnih tegoba, ateroskleroze i bolesti jetre. Osim toga, djeluje diuretički i opuštajuće.

Prava je riznica mnogih hranjivih tvari. Svojom se prisutnošću ističu karotenoidi antioksidativnog djelovanja, a zanimljivo je kako neke sorte buče sadrže više beta-karotena nego mrkva. Prehrana bogata beta-karotenom se veže uz smanjeni rizik za pojavu raka pluća i debelog crijeva. U našem se organizmu beta-karoten prevodi u vitamin A. Tu su još vitamini E, C i folat, te mineralne tvari poput kalija, magnezija, željeza i mangana. Folat, magnezij i kalij pozitivno utječu na zdravlje krvožilnog sustava. Buča je k tome izvrstan izvor pektina koji snižava koncentraciju kolesterola u krvi. Sve u svemu, s pravom se naziva prijateljem srca.

Buča i mršavljenje

Buča je posebno  dobrodošla tijekom mršavljenja. Namirnica je siromašna mastima, a svojim okusom i pomalo brašnastom teksturom izvrsno upotpunjava meso u umaku. Prisutni šećeri jamče uživanje u neobičnom spoju okusa, a uz to se smanjuje žudnja za slatkim. Serviramo li uz pašticadu pečenu buču i zelenu salatu, sigurno nakon ručka nećemo posegnuti za „nečim slatkim“.

Bučine sjemenke

Bučine sjemenke su savršena grickalica. Okusom podsjećaju na orašaste plodove. Izvor su masti u čijem sastavu prevladavaju nezasićene masne kiseline; linolna i oleinska. Linolna, omega-6 masna kiselina je esencijalna kiselina čija se potreba ogleda u formiranju staničnih membrana, sintezi vitamina D i nekim hormonima. Oleinska kiselina doprinosi sniženju kolesterola u krvi.

U ovim je sjemenkama poprilična količina bjelančevina dok među mineralnim tvarima značajno mjesto imaju cink, fosfor, kalij, selen, bakar i mangan. Doprinose zdravlju prostate, te dobrom raspoloženju. Posljednje se može zahvaliti aminokiselini imena triptofan iz koje se stvara serotonin; hormon sreće. Štoviše, u Kini se bučine sjemenke preporučuju protiv depresije. Pomažu i protiv žučnih kamenaca. Imaju protuupalno djelovanje, te se koriste kao pomoć u liječenju artritisa i gastritisa. Može se zaključiti kako su bučine sjemenke daleko kvalitetnija grickalica od čipsa, flipsa ili krekera stoga će vam buča pomoći da vam prehrana bude zdrava čak i dok se opuštate pred TV-om.

Buča paše na razne načine, evo nekoliko ideja!

Ne treba biti veliki gastro znalac za uključiti buču u svoju prehranu. Evo nekih jednostavnih ideja.

• Ispecite buču u pečnici, ogulite ju i poslužite kao prilog pikantnim mesnim umacima, npr. pašticadi.
• Pečena buča užina je za poželjeti.
• Jesenska krem povrtna juha od mrkve, celera, buče, pastrnjaka i peršina, obradovat će cijelu obitelj.
• Izribanu buču pomiješajte sa svježim sirom i začinima i dobit ćete izvrstan nadjev za slanu štrudlu.
• Buča je dobar zgušnjivač umaka.
• Bučine sjemenke mogu se za doručak pomiješati sa zobenim pahuljicama, orasima, grožđicama i jogurtom.
• Bučino ulje savršeno ide uz zelenu salatu, rukolu, matovilac, potočarku, maslačak i sl. Također je zanimljiv dodatak zapečenom grahu. Dovoljno ga je samo malo preliti po ovom jelu da se dobije očaravajući okus.

Uživajte ove jeseni u ugodnim šetnjama, druženju s prijateljima i gastro poslasticama. S bučom, naravno.