Poticanjem prirodnih procesa detoksikacije do dobrog zdravlja

Svakodnevno smo izloženi najrazličitijim štetnim tvarima iz zraka, vode, hrane, duhanskog dima, lijekova i sličnog. Kako bi se smanjio rizik narušavanja zdravlja, naš je organizam razvio učinkovite sustave obrane i detoksikacije. Pod utjecajem su uvjeta okoline, načina života (poput pušenja) i genetske predispozicije te se tako razlikuju od čovjeka do čovjeka.

Nažalost, neutralizacija i uklanjanje štetnih tvari iz organizma imaju i svoja ograničenja, pa prekomjerno i kontinuirano izlaganje organizma otrovima iz zraka vodi do prenapregnutosti i pada obrambenog sustava. To se povezuje s pojavom umora, padom imuniteta, Parkinsonove bolesti, lupusa, različitih vrsta raka i sl.

Mehanizmi obrane

Procesi detoksikacije štetnih tvari unesenih u organizam uključuju njihovo prevođenje u manje štetne te izlučivanje putem mokraće. U cilju detoksikacije, aktiviraju se brojni enzimi i enzimski sustavi. Tako se metaboliziraju i mnogi lijekovi.

Također, značajnu ulogu u detoksikaciji imaju i tvari poput glutamina, taurina i ornitina, koje na sebe vežu otrove i, opet ih mokraćom, uklanjaju iz organizma.

Mnoštvo procesa detoksikacije odvija se u jetri, pa ne čudi činjenica da bolesti poput masne jetre i ciroze jetre znatno remete njihovu učinkovitost.

Osim jetre, važnu ulogu u detoksikaciji igra i probavni sustav. Zapanjujuća je činjenica da naš probavni sustav tijekom života preradi nevjerojatnih 25 tona konzumirane hrane, a s njom i znatnu količinu štetnih tvari. Tu su i različiti lijekovi koje, najčešće oralno, uzimamo tijekom života.

S obzirom na to da je često probavni sustav mjesto prvog kontakta štetnih tvari s našim tijelom, važna je učinkovitost njegove zaštite. U tome posebno važnu ulogu igra zdrava sluznica koja sprječava štetnim tvarima da, prije nego se prevedu u manje štetne, dospiju u krvotok.

Pravila svakodnevne brige o detoksikaciji

Nerazumno je voditi neuredan život (pušiti, konzumirati opojne droge, prehranu bazirati na visokoprerađenoj hrani…), a onda ići u krajnost, pa dva, tri puta godišnje provoditi tzv. kure detoksikacije.

O zdravlju treba svakodnevno misliti jer štetne tvari neprestano ulaze u naš organizam i neprestano se odvijaju procesi detoksikacije.

• Moramo aktivno doprinositi smanjenju unosa štetnih tvari u organizam. To, primjerice, znači da treba izbjegavati često konzumiranje prepečenog mesa koje obiluje PAH spojevima (policikličkim aromatskim ugljikovodicima) koji potenciraju nastajanje nekih vrsta raka.
• Svakodnevno se trebamo truditi tijelu putem hrane dopremati tvari koje podupiru procese detoksikacije i pomažu cjelokupnom zdravlju. Primjer su flavonoidi iz voća i povrća. Jedna od njih je elaginska kiselina iz kožice grožđa.
• U svakom slučaju, prehrana mora biti raznolika i temeljena na, što je moguće više, neprerađenim namirnicama. Konkretno, to znači izbjegavati zagoreno meso pečeno na roštilju, kofein (a s njime kavu i cola napitke), alkohol, margarin loše kvalitete bogat trans-masnim kiselinama i sl.
• S druge strane, treba spomenuti svima nam poznato povrće, voće i žitarice kojima znanstvenici pridaju detoksikacijski učinak: soju, kelj, raštiku, brokulu, prokulice, mrkvu, bundevu, rajčicu, špinat, papriku, luk, višnje, trešnje, čili, celer, mandarine, smeđu rižu. Od neizmjerne su koristi i samonikle biljke poput maslačka, koprive, šparoga i tušta, te začini kao što su češnjak, kurkuma i ružmarin.
• Kada je riječ o pićima, prednost se daje vodi i čaju, posebno zelenom, od kadulje, čička i sikavice.
• Mnogi će se zapitati što je s dodacima prehrani. Mogu biti od koristi, no treba znati kako bez dobro posložene prehrane nema dugoročnog uspjeha. Hrana je uvijek prva, što potvrđuje i znanstveno istraživanje prema kojemu je jedna mala neoguljena jabuka mase 150 grama, snažnije antioksidativne aktivnosti od 1 grama vitamina C.

Zaključak

Zaključno se može reći kako svatko od nas, kvalitetno se hraneći, redovito se baveći tjelovježbom te dovoljno spavajući, doprinosi procesima detoksikacije i jačanju obrambenih sustava organizma.

Odgovorno se ponašajući prema svome tijelu, dugoročno doprinosimo svome zdravlju i vitalnosti. A za zdravlje nam ništa ne bi smjelo biti teško.

Autorica teksta dr. sc. Vesna Bosanac, nutricionistkinja je i autorica knjige „Prehrana mladih sportaša“. Pratiti ju možete i na stranici www.prehranasportasa.com