Adiva logo
Nutricionizam > Zdrava prehrana
Zdrava prehrana
15. siječnja 2026.
AUTOR: Josip Rešetar, magistar nutricionizma i farmacije, konzultant za nutricionizam u Savjetovalištu za prehranu nutricionizam.hr

Intermittent fasting: Trend ili koristan režim prehrane?

Dijete dolaze i odlaze, svaka s vlastitim pravilima, zabranama i obećanjima. U toj buci povremeni post, poznat i kao intermittent fasting, djeluje gotovo nerealno jednostavan.

Intermittent fasting: Trend ili koristan režim prehrane?
PREGLED SADRŽAJA
  1. Post nije ništa novo
  2. Što je povremeni post ili intermittent fasting?
  3. Autofagija – ključ dugovječnosti ili precijenjen pojam?
  4. Intermittent fasting i mršavljenje
  5. Što kaže znanost?
  6. Trebate li onda postiti?

Ne govori vam što smijete jesti. Samo kada.

Na prvu zvuči kao san svakoga tko se ne želi baviti brojanjem kalorija i vaganjem hrane.

No, je li stvarno tako jednostavan? I još važnije, donosi li povremeni post nešto posebno?

Istraživanja potvrdila: Gladovanje dobro utječe na zdravlje, a evo u kojim slučajevima

Post nije ništa novo

Post postoji otkad postoji i čovjek. Ljudi su postili zbog nestašice hrane, iz vjerskih razloga ili tijekom noći dok spavaju. Taj “noćni post” od 7 do 9 sati i danas prakticiramo svi i pritom mu ne dodjeljujemo nikakve posebne nazive.

Ono što je novo jest ideja da post može služiti kao alat za zdravlje, regulaciju tjelesne mase i čak produljenje životnog vijeka. Upravo tu povremeni post dobiva status modernog rješenja za moderne probleme.

Njegovi zagovornici često navode niz potencijalnih koristi, poput:

  • poboljšanja sastava tijela,
  • bolje osjetljivosti na inzulin,
  • smanjenja upalnih procesa,
  • nižeg rizika kardiovaskularnih bolesti,
  • boljih kognitivnih funkcija,
  • sporijeg starenja.

Zvuči impresivno.

No znači li to da bismo ga svi trebali prakticirati?

Što je povremeni post ili intermittent fasting?

Povremeni post ili intermittent fasting nije jedna dijeta. Riječ je o širem pojmu za više obrazaca prehrane u kojima se izmjenjuju razdoblja unosa hrane i razdoblja bez unosa ili s vrlo niskim unosom energije. Ta razdoblja mogu trajati od 12 sati pa sve do nekoliko dana.

Najčešći oblici uključuju:

  • vremenski ograničeno hranjenje, poput popularnog 16:8 modela (16 sati post i 8 sati hranjenje),
  • periodični post, s jednim ili dva dana vrlo niskog unosa kalorija (do 25% standardnog unosa) tjedno,
  • naizmjenični post, gdje se dani posta (post traje 24h) i uobičajenog unosa izmjenjuju.

Zajedničko im je jedno. Svi ograničavaju vrijeme ili učestalost jedenja, ali ne nužno i izbor namirnica.

Autofagija – ključ dugovječnosti ili precijenjen pojam?

Jedan od najčešće spominjanih mehanizama kod povremenog posta je autofagija. Riječ doslovno znači “samo-jedenje” i opisuje proces u kojem stanice razgrađuju vlastite oštećene dijelove kako bi stvorile nove, funkcionalne komponente.

Autofagija je nužna za zdravlje stanica. Kada je narušena, starenje se ubrzava, barem u životinjskim modelima. Post dokazano povećava razinu autofagije, što je i razlog zašto se često povezuje s dugovječnošću.

No ovdje vrijedi stati na loptu.

Autofagija nije rezervirana samo za post. Redovita tjelesna aktivnost također je snažno potiče. Drugim riječima, ne morate gladovati da biste aktivirali mehanizme “čišćenja” u tijelu.

Također, više nije uvijek bolje. U određenim bolestima, poput nekih oblika raka, pojačana autofagija može čak pomoći preživljavanju tumorskih stanica ili promicati njihovu otpornost na onkološku terapiju.

Intermittent fasting: Trend ili koristan režim prehrane?

 

Intermittent fasting i mršavljenje

Povremeni post često dovodi do gubitka kilograma. No razlog nije nikakva metabolička magija. Razlog je jednostavan, ljudi jedu manje.

Smanjenje tjelesne mase uvijek zahtijeva energetski deficit. Potrošnja mora biti veća od unosa. Povremeni post to često olakšava jer:

  • smanjuje broj obroka,
  • smanjuje prilike za “grickanje”,
  • pojednostavljuje strukturu dana.

Svaka dijeta koja dovede do kalorijskog deficita rezultirat će gubitkom kilograma, bez obzira na raspored obroka.

Tu dolazimo do ključnog pitanja: je li povremeni post bolji od klasične kalorijske restrikcije?

Što kaže znanost?

Sustavni pregled i meta-analiza iz 2025. godine usporedili su periodični post s kontinuiranim kalorijskim deficitom. Rezultat? Nema jasne prednosti povremenog posta.

Znanstvenici nisu pronašli:

  • veći gubitak tjelesne mase,
  • bolje dugoročno održavanje tjelesne mase,
  • značajnije smanjenje kardiovaskularnog rizika.

Drugim riječima, koristi dolaze iz smanjenog energetskog unosa, a ne iz samog posta.

post-dijeta-gladovanje
Obiteljsko zdravlje

Siječanj u znaku posta: unatoč njegovoj popularnosti, post ipak nije bezazlen

Većina zdravih osoba neće imati posljedice od povremenih kratkotrajnih gladovanja. No, s postom treba biti na oprezu ako se...

Trebate li onda postiti?

Ako vam povremeni post odgovara, pomaže u strukturi dana i ne stvara probleme slobodno ga prakticirajte. Može biti sasvim dobar alat za gubitak tjelesne mase.

Ali nije obavezan. Nije superioran. I nije za svakoga.

Ako vam izaziva:

  • pretjeranu glad,
  • pad energije,
  • razdražljivost,
  • opsesivno razmišljanje o hrani i sl…

… onda vjerojatno nije najbolji izbor za vas. Kalorijski deficit možete postići i na manje restriktivan način.

Praktične preporuke:

  • birajte najmanje restriktivan pristup koji vam daje rezultate,
  • ne očekujte “posebne” učinke samo zato što postite,
  • fokusirajte se na održiv kalorijski deficit i redovitu tjelesnu aktivnost.

Zapamtite – najbolji oblik prehrane je onaj kojeg se možete dugoročno pridržavati bez da vam narušava kvalitetu života.

 

Dodatne stručne savjete potražite na nutricionizam.hr