Zdravlje
Ljepota
Nutricionizam
Lifestyle
ADIVA
Program vjernostiSve verzije poluprekidanog posta
Intermittent fasting izrazito je popularan u današnje vrijeme jer je prilagođen suvremenom stilu života te nije iscrpljujuć. Međutim, daleko je od idealne dijete prikladne za sve
U današnje vrijeme životni tempo vrlo je promjenjiv, pa se osobito cijeni fleksibilnost. Očigledno je to i u prehrambenim trendovima: umjesto strogih dijeta, propagira se praktično jedenje što se ne temelji toliko na ograničavanju, koliko na prilagođavanju. Pritom se je modernizirao i post – to više nije klasično poimanje posta kao potpunog i poduljeg odricanja od hrane tijekom kojeg se isključivo pije voda. Suvremene verzije posta balansiraju između nejedenja i jedenja, a najpopularnija je takva metoda takozvani poluprekidani post (intermittent fasting).
Fizička kondicija ili tjelesna težina: što je važnije za naše zdravlje?
Poluprekidani post provodi se naizmjeničnim suzdržavanjem od hrane i konzumiranjem hrane, u određenim vremenskim razmacima tijekom dana. Najčešće se prakticira u omjeru 16:8 (šesnaest sati nejedenja i osam sati tijekom kojih se može jesti) jer se to relativno jednostavno može uklopiti u svakodnevicu. Svatko može odabrati satnicu koja mu najbolje odgovara, a mnogima je najlakše da razdoblje kad se može jesti bude od jutra do popodneva, dok razdoblje posta traje uvečer i tijekom noći. U razdoblju bez hrane piju se voda i nezaslađeni čajevi, a može se piti i kava, ali samo ako nema nepovoljnog utjecaja na zdravstveno stanje i ne potiče želju za jelom.
ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI
Izaberite svoju inačicu
Poluprekidani post pojavljuje se u raznim inačicama koje se ponajprije razlikuju u vremenskom rasporedu:
- Trend intermittent fastinga nastao je iz takozvanog 5:2 posta koji se provodi tako da je pet dana u tjednu prehrana uobičajena, bez kontrole kalorija, a preostala dva dana uzima se mala količina hrane, u prosjeku 500 kalorija dnevno.
- Već spomenuta satnica 16:8 najomiljenija je verzija intermittent fastinga – šesnaest sati u danu se posti (samo se piju voda i nezaslađen čaj), a tijekom preostalih osam sati može se jesti.
- Popularan je i 12-satni post, a najčešće se provodi u razdoblju od 19 sati do 7 sati sljedećeg dana, odnosno preko noći.
- 24-satni post podrazumijeva da se jednom ili dvaput tjedno posti neprekidno tijekom 24 sata.
- OMAD (kratica od engleskog naziva one meal a day – jedan obrok dnevno) znači da se u razdoblju od 24 sata, posti tijekom 23 sata, a u preostalih sat vremena osoba može jesti što želi.
- U naizmjeničnom postu (alternate-day fasting) naizmjence se jedan dan jedu uobičajeni obroci, a sljedeći dan uzima se otprilike 500 kalorija, ili se posti bez imalo hrane.
- Fleksibilni post podrazumijeva da se jednom u tjednu provodi neki oblik poluprekidanog posta, primjerice 16:8, 12-satni ili 24-satni.
Mjere opreza!
Intermittent fasting je na glasu kao odlična metoda za lakše mršavljenje, pročišćavanje i energiziranje organizma. Naime, kada se na spomenuti način ograniči vrijeme uzimanja hrane, tijelo počinje trošiti vlastite zalihe. Pritom se „resetira“ te počinje učinkovitije proizvoditi i iskorištavati energiju.
U teoriji to zvuči bajno, ali u praksi nije tako jednostavno. Intermittent fasting daleko je od čarobnog rješenja prikladnog za svakoga.
Post može izazvati brojne nuspojave, od razdražljivosti, umora i oslabljene koncentracije do manjka vitamina i minerala, poremećaja krvnog tlaka, pada imuniteta… Također može dodatno narušiti stanje osoba s poremećajima prehrane i hormonskim poremećajima, dijabetičara, bubrežnih i drugih kroničnih bolesnika. Ne preporučuje se ni trudnicama, ni osobama mlađim od 18 godina.
Post ne smije biti alibi za neumjerenost u razdobljima jedenja, nego treba jesti uravnoteženo – ponajprije raznovrsne prirodne namirnice, a što manje onih industrijski prerađenih. Imate li zdravstvene tegobe i/ili niste sigurni provodite li post na ispravan način, svakako se savjetujte s nutricionistom.