Zdrava prehrana - 12. svibnja 2022.
AUTOR ČLANKA - Ivana Vodogažec

Fleksitarijanstvo: zdrava prehrana uz brigu o planetu

Posljednjih je godina u svijetu zavladao trend fleksitarijanske prehrane koja daje prednost biljnim namirnicama, no ne isključuje i one životinjskog podrijetla. Pritom se misli i o planetarnom, a ne samo osobnom zdravlju

fleksitarijanstvo-fleksibilno vegetarijanstvo

Pridržavanje određenog načina prehrane u većini slučajeva podrazumijeva pomno kontrolirano ograničavanje ili potpuno izbjegavanje određenih vrsta namirnica. Za razliku od toga, fleksitarijanstvo (složenica riječi fleksibilno i vegetarijanstvo) ima mnogo ležerniji pristup. 

Vegetarijanstvo za početnike: prvi koraci u promjeni prehrane

Nije riječ o nekoj posebnoj inačici vegetarijanstva, već o prehrani koja daje prednost biljnim namirnicama, ali bez isključivosti kada su posrijedi namirnice životinjskog podrijetla. Meso, riba, jaja i mliječni proizvodi i dalje se mogu jesti, no „kvaka“ je u tome da se jedu samo povremeno i umjereno.

Osnovna pravila

U svakom obroku treba prevladavati biljna hrana, i to što svježija, cjelovitija i raznovrsnija (povrće, voće, punozrnate žitarice, orašasti plodovi, sjemenke, začinsko bilje), a meso treba svesti na minimum. Može se nadomjestiti mahunarkama koje obiluju proteinima (npr. grah, leća, slanutak) ili vege zamjenama za meso poput tofua i tempeha.

Sa smanjenjem količine mesa smanjuje se i unos željeza, pa se preporučuje što više biljnih namirnica bogatih željezom (npr. zeleno lisnato povrće, brokula, cikla, kopriva, suncokretove i chia sjemenke, bademi). Budući da vitamin C pospješuje apsorpciju željeza, u prehrani su dobrodošli plodovi koji obiluju tim vitaminom, npr. citrusi, jagode, šipak, višnja, paprika, rajčica… 

Fleksitarijanstvo također zagovara što više nerafinirane hrane, a što manje visokokaloričnih slanih i zašećerenih prerađevina.

Sve su to načelne preporuke pa, primjerice, nije precizno određeno koliko puta tjedno se (ne) jede meso, te u kojim količinama (ni)su poželjne ostale namirnice životinjskog podrijetla. Nema ni brojki poput preporučenog energetskog unosa (kalorija) ili preporučene količine makronutrijenata (ugljikohidrata, masti, proteina).

Fleksitarijanstvo, ustvari, nije prehrambeni plan, odnosno program sa strogo zadanim smjernicama, nego bi se moglo reći da je to životni stil koji dopušta svejedstvo, ali na zdraviji i odgovorniji način – a pritom je podjednako važno ljudsko i planetarno zdravlje.

Zdravstvene blagodati

U nizu istraživanja širom svijeta pokazalo se da fleksitarijanstvo može imati brojne zdravstvene prednosti, uključujući to da olakšava održavanje normalne tjelesne težine te pridonosi uravnoteženju tlaka, masnoća i šećera u krvi, smanjujući tako rizik od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tip 2.

Ne zaboravimo da općenito prehrana temeljena na biljkama pogoduje zdravlju jer one, osim brojnih vitamina i minerala, sadrže obilje vlakana te takozvanih fitokemikalija ili fitonutrijenata – biljnih tvari koje povoljno djeluju na imunitet i druge tjelesne funkcije.

Klimatarijanska prehrana

Fleksitarijanstvo se također smatra korisnim u borbi protiv globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena. Naime, prema procjenama Odbora za klimu Ujedinjenih naroda, čak četvrtina globalne emisije stakleničkih plinova nastaje uslijed proizvodnje hrane, i to uvelike uzgojem stoke i proizvodnjom mesa. Stoga se sve češće govori da nam prehrana treba biti „klimatarijanska“, u što se uklapa fleksitarijanstvo. 

Osnovno je načelo klimatarijanske prehrane smanjenje ugljičnog otiska pojedinca na okoliš. Stoga se preporučuje jelovnik na biljnoj bazi s malo (ili, u slučaju vege prehrane, nimalo) mesa i drugih namirnica životinjskog podrijetla.

klimatske promjene i utjecaj na zdravlje

Klimatske promjene utječu na vas

Klimatske promjene postale su naša svakodnevica te se postavlja pitanje o njihovim posljedicama na ljudsko zdravlje

SAZNAJTE VIŠE

Klimatarijanci navode da ponajprije treba izbjegavati govedinu i janjetinu jer su to vrste mesa s najvećim ugljičnim otiskom. Općenito je važno birati „zemljišno učinkovitu“ hranu što znači da pri uzgoju zauzima što manje zemlje i zahtijeva što manje vode. U tom smislu također su najlošije rangirane govedina i janjetina kao najveći potrošači zemlje i vode.

Bitno je da hrana bude uzgojena lokalno (i po mogućnosti organska), kako bi bila što svježija i kako se ne bi morala daleko prevoziti. Pritom je najbolja opcija vlastiti uzgoj. Među najvažnijim je klimatarijanskim načelima i to da se hrana ne smije bacati, nego ju valja razumno kupovati i pripremati, kako bi se izbjeglo nepotrebno gomilanje i kvarenje.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button