Fermentirana hrana pomaže protiv depresije i anksioznosti

Istraživanja pokazuju da mnoge namirnice utječu na rad mozga, a posljedično i na mentalno stanje. Za kojim namirnicama trebate posegnuti da biste se psihički osjećali dobro? Tom se pitanju posvetila prehrambena psihijatrija, disciplina rođena prije malo više od desetljeća. Znanstvene spoznaje pribavljene u tom kratkom razdoblju vrlo su ohrabrujuće.

Utvrđeno je da prehrana temeljena na prerađenim namirnicama s malo hranjivih sastojaka pruža podlogu za razvoj depresije. No, s druge strane, mediteranska prehrana povezana je s nižom stopom ovih bolesti. Analiza većeg broja istraživanja dovršena 2018. pokazala je da izbacivanje hrane bogate šećerom uz povećan unos vlaknastih namirnica poput voća i povrća poboljšava stanje pacijentima s depresijom.

Suradnja želuca i mozga

Piletina, puretina, losos, sir i orašasti plodovi bogati su triptofanom, spojem koji se metabolizacijom pretvara u serotonin. To je neurotransmiter koji poboljšava raspoloženje i spavanje. Ali, hrana bogata triptofanom samo je prvi korak. Da biste pospješili pretvaranje triptofana u serotonin, trebat će vam korisne bakterije.

Fermentacija se koristi u proizvodnji mnogih namirnica, a postupak uključuje izlaganje hrane obitelji bakterija zvanih laktobacili. Ove korisne, prijateljske bakterije pretvaraju škrob i šećere u mliječnu kiselinu, tvar kiselkastog okusa. Obogatite, dakle, crijevnu floru uz pomoć fermentiranih namirnica poput kefira, jogurta, kiselog kupusa, kiselih krastavaca, kimchija, kruha od kiselog tijesta, tempeha i misa, središnjeg sastojka miso juhe.

Smanjuje upalu i štiti od oksidacije

Zdrava crijevna flora pokazala se ključnom u smanjivanju upale u raznim tkivima, uključujući mozak. Upalni procesi u mozgu prisutniji su kod oboljelih od depresije, anksioznosti i bipolarnog poremećaja.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Osim toga, pacijenti s depresijom i anksioznošću skloniji su oksidativnom stresu i visokom šećeru u krvi. To bi mogla biti posljedica viška loših, a manjka dobrih bakterija u probavnom traktu. Ta neravnoteža omogućuje lošim bakterijama da proizvode toksin lipopolisaharid (LPS), povezan s upalom i oksidativnim stresom, dvama faktorima koji pogoduju depresiji. LPS ujedno štetno utječe na središnji živčani sustav koji, između ostalog, regulira raspoloženje i otpornost na stres.

Studije o fermentiranoj hrani pokazuju da dobre bakterije, posebice laktobacili i bifidobakterije, brane sluznicu crijevne stijenke od štete koju nanosi LPS. Nadalje, fermentirana vlakna u pšenici, riži i soji snižavaju razinu glukoze i popravljaju imunološku funkciju. Fermentacija ovih namirnica, kao i leće te klica heljde, pomaže dobrim crijevnim bakterijama da proizvedu više GABA-e, neurotransmitera zaduženog za osjećaj spokoja.

Zalijte jela vinom

U istraživanju kojim su obuhvaćene tri grupe sudionika, od kojih je jedna dobivala fermentirane, druga nefermentirane, a treća nikakve mliječne proizvode, oni koji su konzumirali fermentirane oblike imali su veću moždanu aktivnost u regijama koje kontroliraju emocije i raspoloženja. Pretpostavlja se da fermentacija mlijeka uzrokuje ove promjene tako što aktivira peptide i druge kemikalije koje utječu na središnji živčani sustav.

Zdrava prehrana

Zdrava prehrana: Sigurno ste se pitali zašto baš riba i blitva? Tu je odgovor

“Kada si u Parizu, ponašaj se kao Parižanin”, stara je izreka. Vrijedilo bi onda reći “kada si na otoku,...

Na kraju, sjajna vijest za one koji žele da im hrana pruži potpuni užitak: redovito i umjereno pijenje vina – između triju i sedam čaša tjedno – povezano je s povećanjem količine bifidobakterija, smanjenjem sistemskih upala i nižom stopom depresije. U brojnim trgovinama možete pronaći široku paletu fermentirane hrane, a jelovnik pun takvih namirnica pomoći će vam unaprijediti i mentalno i opće zdravlje.

PODIJELI