Perimenopauza: Prvi simptomi koji se često pripisuju stresu

Međutim, iza tih simptoma nerijetko se kriju prve hormonalne promjene povezane s perimenopauzom. Iako stres nije njihov jedini uzrok, kronična izloženost stresu može dodatno narušiti hormonalnu ravnotežu te pridonijeti ranijoj pojavi i većoj izraženosti simptoma ovog važnog životnog prijelaza.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Perimenopauza i hormonalne promjene koje utječu na cijeli organizam

Hormonalne promjene tijekom perimenopauze ne uključuju samo estrogen. Na rad mozga, raspoloženje, san, metabolizam i sposobnost suočavanja sa stresom utječu i progesteron, androgeni, kortizol, inzulin i melatonin. Upravo složena interakcija ovih hormona objašnjava zašto mnoge žene u ovom razdoblju osjećaju da se nešto mijenja, iako laboratorijski nalazi često još uvijek ne ukazuju na menopauzu.

Estrogen sudjeluje u regulaciji neurotransmitera poput serotonina, dopamina i acetilkolina, koji su ključni za osjećaj zadovoljstva, motivacije, emocionalne stabilnosti, pažnje, učenja i pamćenja. Tijekom perimenopauze njegove razine ne opadaju linearno, već značajno osciliraju, što može utjecati na rad mozga i živčanog sustava.

Koji su prvi simptomi perimenopauze?

Jedna od prvih promjena često je postupno smanjenje progesterona. Ovaj hormon djeluje umirujuće na živčani sustav pa ga mnogi nazivaju prirodnim anksiolitikom.

Kada njegove razine postanu niže ili nestabilne, mogu se javiti:

• pojačana tjeskoba
• unutarnji nemir
• razdražljivost
• povećana osjetljivost na stres
• poteškoće s uspavljivanjem
• učestala noćna buđenja

Tijekom perimenopauze postupno se smanjuju i razine androgena, uključujući testosteron. Kod žena on ima važnu ulogu u održavanju energije, motivacije, samopouzdanja, mentalne jasnoće i libida.

Njegov pad može pridonijeti osjećaju iscrpljenosti, slabijoj koncentraciji i smanjenoj motivaciji.

Mentalna magla, zaboravljivost i promjene raspoloženja

Hormonalne promjene često uzrokuju simptome koje žene u početku pripisuju stresu:

• nagle promjene raspoloženja
• pojačanu razdražljivost
• osjećaj tjeskobe
• smanjenu toleranciju na stres
• emocionalnu osjetljivost
• poteškoće s koncentracijom
• zaboravljivost
• mentalnu maglu

Mnoge žene opisuju osjećaj kao da “više nisu potpuno svoje”. Situacije koje su prije lako rješavale sada im predstavljaju veći napor. Nerijetko im treba više vremena za donošenje odluka, multitasking ili prisjećanje informacija.

Ove promjene nisu samo subjektivan dojam. Estrogen podupire komunikaciju među neuronima i omogućuje učinkovito iskorištavanje glukoze kao izvora energije za mozak. Kada hormonalna ravnoteža postane nestabilna, mozak se mora prilagoditi novim uvjetima, što može dovesti do privremenog pada kognitivne učinkovitosti.

Perimenopauza i problemi sa spavanjem

Dodatni izazov predstavljaju poremećaji spavanja, koji se mogu pojaviti godinama prije posljednje menstruacije. Neke žene teže zaspu, druge se bude tijekom noći ili vrlo rano ujutro i više ne mogu ponovno zaspati. Osim smanjenog umirujućeg učinka progesterona, važnu ulogu imaju i promjene u regulaciji hormona stresa kortizola. Kod mnogih žena dolazi do poremećaja njegova prirodnog dnevnog ritma pa se razina kortizola počinje povećavati prerano tijekom noći ili u ranim jutarnjim satima, što organizam dovodi u stanje budnosti prije nego što je tijelo dovoljno odmorno.

Istodobno se s godinama smanjuje i lučenje melatonina, hormona koji regulira cirkadijurni ritam i signalizira organizmu da je vrijeme za san. Niže razine melatonina mogu otežati uspavljivanje, smanjiti dubinu sna i povećati učestalost noćnih buđenja. Kada se tome pridruže hormonalne oscilacije, stres i eventualni noćni valunzi, kvaliteta sna može biti značajno narušena.

Nedostatak kvalitetnog sna dodatno pojačava umor, smanjuje koncentraciju, povećava osjetljivost na stres te može pridonijeti anksioznosti i promjenama raspoloženja, stvarajući začarani krug u kojem hormonalne promjene, loš san i svakodnevni stres međusobno pojačavaju svoje učinke.

Promjene tjelesne težine i metabolizma

Perimenopauza ne utječe samo na mozak i san. Hormonalne promjene zahvaćaju i metabolizam.

Mnoge žene primjećuju povećanje tjelesne težine, osobito u području trbuha, čak i bez većih promjena u prehrani ili tjelesnoj aktivnosti.

Pad estrogena povezan je s promjenama u osjetljivosti na inzulin, potrošnji energije i raspodjeli masnog tkiva. Posljedica je veća sklonost nakupljanju visceralnog masnog tkiva oko unutarnjih organa.

To može povećati rizik za:

• inzulinsku rezistenciju
• metabolički sindrom
• kardiovaskularne bolesti
• kronične upalne procese

Kronični stres dodatno može utjecati na zdravlje probavnog sustava i crijevnog mikrobioma, što pridonosi osjećaju umora i smanjenoj otpornosti na stres. Budući da crijeva imaju važnu ulogu u apsorpciji hranjivih tvari, regulaciji upalnih procesa i komunikaciji s mozgom putem osi crijevo–mozak, narušena funkcija probavnog sustava može dodatno pridonijeti osjećaju umora, smanjenoj otpornosti na stres i općem osjećaju iscrpljenosti. Dodatni čimbenik predstavljaju nutritivni nedostaci koji postaju češći u srednjoj životnoj dobi. S godinama se mogu smanjivati razine određenih vitamina, minerala i staničnih kofaktora važnih za proizvodnju energije, poput vitamina D, vitamina B skupine, željeza, magnezija i koenzima Q10. Ako su prisutni neuravnotežena prehrana, kronični stres ili poremećaji apsorpcije, njihov nedostatak može dodatno pojačati simptome umora, mentalne magle i smanjene vitalnosti.

Koža, kosa i drugi često zanemareni znakovi

Mnoge žene ne povezuju promjene na koži s perimenopauzom. Estrogen sudjeluje u stvaranju kolagena, održavanju hidratacije i elastičnosti kože. Osovina crijeva-koža i mozak-koža je vrlo bitna u podršci ali i ubrzavanju i pogoršavanju starenja kože. Hormonalne promjene mogu utjecati i na mikrobiom kože, što kod nekih žena pridonosi upalnim procesima ili većoj osjetljivosti kože. Kako njegove razine opadaju, mogu se pojaviti: suhoća kože, gubitak elastičnosti, izraženije bore, sporije cijeljenje kože, pojačana osjetljivost, stanjivanje i gubitak gustoće kose.

Valunzi nisu uvijek prvi znak

Valunzi i naleti vrućine smatraju se najpoznatijim simptomom menopauzalne tranzicije. Međutim, kod mnogih žena pojavljuju se tek kasnije.

Zato izostanak valunga ne znači da žena nije ušla u perimenopauzu. Vrlo često prvi simptomi su upravo umor, nesanica, promjene raspoloženja, mentalna magla te promjene u raspodjeli masnog tkiva i sastavu tijela.

Žensko zdravlje

Menopauza i nesanica: Zašto hormonalne promjene remete noćni san?

Razdoblje promjene, a ne gubitka

Iako perimenopauza nije bolest, njezini simptomi mogu značajno utjecati na kvalitetu života. Važno je ne zanemarivati promjene i ne pripisivati ih automatski stresu ili starenju. Redovita tjelesna aktivnost, kvalitetna prehrana uz ciljanu suplementaciju, upravljanje stresom, dovoljno sna i redoviti preventivni pregledi mogu pomoći u ublažavanju i reguliranju simptoma.

Kod izraženijih tegoba potrebno je razgovarati s liječnikom kako bi se procijenile individualne potrebe i sve dostupne konvencionalne i komplementarne terapijske mogućnosti.

Perimenopauza je prirodan biološki proces, a ne kraj vitalnosti ili kvalitete života. Razumijevanje hormonalnih promjena koje se događaju u ovom razdoblju omogućuje ženama da pravodobno prepoznaju simptome, donesu informirane odluke o svom zdravlju i s više samopouzdanja prođu kroz ovu važnu životnu tranziciju – sama i uz pomoć stručnjaka. Razdoblje promjene, a ne gubitka.

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.

PODIJELI