Snaga terapijskog pisanja: zašto je zdravo pisati dnevnik

Ljudi su savršeno nesavršena bića koja su u stanju doživjeti svu paletu osjećaja i stanja. Svima nam se događa da se povremeno nađemo u lošoj životnoj fazi, pod stresom ili u nekoj vrsti problematičnog odnosa. Kada se to dogodi, vrlo smo motivirani za pronalazak načina da svoj život vratimo u ravnotežu, da na neki način reguliramo neugodne emocije koje se neminovno javljaju kao popratna pojava takvih životnih okolnosti.

Dnevnik nije samo za „klince“

Neke osobe povratak u ravnotežu pokušavaju ostvariti putem psihoterapije, neki vježbanjem, preseljenjem, traženjem novog posla, dok neki ventil pronalaze u pisanju dnevnika.

Premda dnevnik mnogi povezuju s ranijim fazama života i tinejdžerskim danima, pisanje dnevnika, odnosno pisanje u svrhu otpuštanja emocionalnog tereta, dokazano utječe na smanjenje stresa i povećanje emocionalne inteligencije. Naime, vrlo je bitno uvažiti osjećaje koje ne izgovaramo uvijek naglas, poput ljutnje, povrijeđenosti, straha, ali i zahvalnosti, ushićenja i ponosa. Dnevnik, odnosno terapija pisanjem možda može biti rješenje koje osigurava da tako intenzivni osjećaji ne ostanu neizgovoreni.

Pisanje dnevnika za dulji život

Serena Williams piše dnevnik, kao i pjevačica Fergie, a čak je i Oprah u više navrata naglašavala terapeutski učinak ovakvog načina otpuštanja nakupljenog stresa. Ovi pojedinačni slučajevi samo potvrđuju ono što znanstvena istraživanja dokazuju: pisanje je jednostavan i učinkovit alat za procesiranje vlastitih osjećaja, što u konačnici može pridonijeti ne samo psihološkom rasterećenju već i fizičkoj dobrobiti.

Primjerice, u jednom istraživanju kojeg je objavilo Američko psihologijsko udruženje, pisanje dnevnika zahvalnosti može poboljšati naše zdravlje.

Naime, u istraživanju napravljenom na Sveučilištu u San Diegu na uzorku od 186 srčanih bolesnika, od sudionika se tražilo da svaki dan u dnevnik upišu tri stvari na kojima su bili zahvalni. Nakon osam tjedana čak su i istraživači bili iznenađeni učinkom kojeg je ova jednostavna intervencija pokazala.

Naime, veća zahvalnost bila je značajno povezana s boljim raspoloženjem i snom, manjim umorom i manjim razinama biomarkera koji ukazuju na upalne procese. Oni koji su bilježili tu zahvalnost u obliku dnevnika, pokazivali su manje razine upalnih biomarkera dok su pisali, kao i poboljšanje ostalih mjera koje ukazuju na kvalitetu srčanih funkcija.

Prema tome, doima se kako je zahvalnije srce uistinu i zdravije, a pisanje dnevnika zahvalnosti tu sponu može dodatno ojačati.

Kako pisati dnevnik?

Pisanje dnevnika po kreativnosti više nalikuje umjetničkom činu, nego onom znanstvenom. Dakle, nema pravila, potrebno je samo započeti s nekoliko riječi na papiru. Međutim, da bi se lakše dogodila prva riječ, evo nekoliko prijedloga:

• odaberite način na koji ćete bilježiti svoje misli. Hoćete li pisati u bilježnicu, u mobitel ili na kompjutor?
• učinite vrijeme i mjesto pisanja dnevnika posebnim (primjerice, odaberite omiljenu klupu u parku, mjesto u kafiću ili kod kuće i uzmite malo vremena samo za sebe).
• držite dnevnik privatnim i ne pokazujte ga drugima (namjena mu je da bez zadrške u njega možete napisati sve svoje necenzurirane emocije).

Započeti s pisanjem dnevnika, dakle upustiti se u nešto nepoznato, može djelovati pomalo zastrašujuće. Kako biste smanjili pritisak i vlastita očekivanja, započnite sa samo pet do deset minuta bilježenja dnevno, ne brinite se o gramatici i strukturi rečenica.

Važno je samo da krenete.