Sezonski afektivni poremećaj: Zašto zimski dani pogađaju naše raspoloženje?
Predblagdansko razdoblje često nazivamo najljepšim dijelom godine, no s dolaskom jeseni i zime, dani postaju kraći, hladniji i mračniji. Takve promjene često donose i promjene u raspoloženju. Osjećamo se usporenije, umornije, a kod nekih osoba to stanje može prerasti u ozbiljniji psihički poremećaj poznat kao sezonski afektivni poremećaj.
Što je sezonski afektivni poremećaj?
SAD je podtip depresije koji se javlja u određenim godišnjim dobima, najčešće u jesen i zimu, a poznat je i kao sezonska depresija. Karakteriziraju ga sniženo raspoloženje, gubitak interesa za svakodnevne aktivnosti, umor, poremećaji spavanja (kao što su nesanica ili pretjerana pospanost) te promjene u apetitu, često s povećanim unosom ugljikohidrata. Simptomi se obično pojavljuju sredinom rujna, pogoršavaju se tijekom zime, a povlače s dolaskom proljeća.
Ovaj poremećaj prvi je opisao američki psihijatar Norman Rosenthal 1984. godine, a procjenjuje se da pogađa oko 3 % opće populacije. U sjevernijim dijelovima svijeta, gdje je manje dnevnog svjetla, udio oboljelih može doseći i do 10 %. SAD najčešće pogađa mlade odrasle, a žene su tri puta sklonije razvoju ovog poremećaja od muškaraca.
Nije sve meteoropatija: kako vrijeme utječe na mentalno zdravlje
Zašto dolazi do sezonskog afektivnog poremećaja?
Glavnim uzrokom smatra se manjak dnevne svjetlosti koji narušava cirkadijurni ritam, tjelesni „biološki sat“ koji regulira brojne funkcije, uključujući san i hormonsku ravnotežu. Jedan od ključnih hormona je melatonin, zadužen za regulaciju spavanja, čija proizvodnja ovisi o količini svjetlosti kojoj smo izloženi. Tijekom kraćih zimskih dana dolazi do povećanog lučenja melatonina, što može rezultirati povećanom pospanošću i padom energije.
Istraživanja pokazuju i promjene u razinama neurotransmitera poput dopamina i serotonina, koji su povezani s osjećajima sreće i zadovoljstva, što dodatno objašnjava pad raspoloženja kod SAD-a.
Kako se nositi sa sezonskim afektivnim poremećajem
Iako su simptomi često prolazni, važno je posvetiti pažnju zdravim navikama kako biste ublažili njihove učinke. Uravnotežena prehrana, redovita tjelesna aktivnost i održavanje kvalitetne higijene spavanja ključni su faktori. Preporučuje se i dosljedno vrijeme odlaska na spavanje i buđenja.
Jedna od najučinkovitijih terapija je terapija svjetlom. Korištenje posebnih svjetlosnih kutija povećava izloženost svjetlu i pomaže u usklađivanju cirkadijalnog ritma. Osim toga, boravak na otvorenom, čak i za vrijeme hladnijih dana, može značajno pomoći.
Psihoterapija i farmakološki tretmani također su učinkoviti u liječenju SAD-a i treba ih razmotriti u suradnji s liječnikom.
Zašto je važno prepoznati sezonski afektivni poremećaj i potražiti pomoć?
Sezonski afektivni poremećaj često se može zamijeniti s prolaznim padom raspoloženja, no njegovi simptomi mogu značajno narušiti kvalitetu života i svakodnevno funkcioniranje. Važno je razumjeti da ovaj poremećaj nije znak slabosti ili prolazna faza koja će “sama proći”. Ako primijetite da se simptomi poput duboke tuge, gubitka interesa za aktivnosti, promjena u spavanju i apetitu te umora ponavljaju svake zime ili određenog godišnjeg doba, važno je potražiti stručnu pomoć. Uz pravilnu dijagnozu i liječenje, kao što su terapija svjetlom, psihoterapija ili lijekovi, simptomi se mogu ublažiti i omogućiti normalan, ispunjen život. Briga o sebi, održavanje zdravih navika te redovito izlaganje prirodnoj svjetlosti dodatno mogu pomoći u prevenciji i ublažavanju tegoba. Nemojte se ustručavati potražiti podršku jer vaše mentalno zdravlje jednako je važno kao i fizičko.
Izvor: Udruga „Kako si?“