Prepoznajte patološko kockanje i potražite pravovremeno pomoć

Kockanje, za neke povremeni oblik zabave, dok za druge problem koji razara obitelj i zajednicu, prisutan je dugo vremena u raznim oblicima u ljudskoj civilizaciji. S obzirom na količinu uloženog novca, svrhu i intenzitet kockanja, razlikuje se socijalno prihvatljivo i patološko kockanje.

Socijalno prihvatljivo i patološko kockanje

Socijalno kockanje je kulturno prihvatljiva zabava i rekreacija koja nema zaokupljujući karakter, ne donosi psihičke ili društvene posljedice, postoji kontrola nad vremenom, novcem i porivom za kockanjem. Drugim riječima, socijalno prihvatljivo kockanje odnosi se na ulaganje novca koji se, ako se i izgubi, smatra cijenom zabave i to zabave u kojoj je najizgledniji upravo gubitak novca, a koje ne uzrokuje ozbiljnije negativne posljedice po osobu, obitelj ili društvo.

Patološko kockanje prihvaćeno je kao psihički poremećaj u Dijagnostičkom i statističkom priručniku za duševne bolesti (DSM-III) još 1980. godine te se klasificira kao poremećaj kontrole nagona. Osoba ima sve snažniji osjećaj napetosti ili uzbuđenja prije tog čina, a dok traje osjeća užitak, zadovoljenje ili olakšanje. Takvo kockanje može biti redovito ili epizodično, a tijek poremećaja je progresivan. S vremenom se povećava učestalost i uzbuđenje pri kockanju, ali i količina uloženog novca. Prema istraživanju Pasternaka (1999.), patološko kockanje uobičajeno počinje u ranoj adolescenciji kod muškaraca, a kasnije u životu kod žena. Adolescenti su rizični zbog same prirode razvoja i odrastanja, praćene znatiželjom i otkrivanjem svojih granica.

Igre na sreću sve dostupnije

Posljednjih se godina u Republici Hrvatskoj značajno povećala dostupnost igara na sreću, što je u konačnici dovelo i do sve većeg broja korisnika igara na sreću. Napredak tehnologije omogućio je praćenje novih igara i sportskih događanja te ulaganje novca kroz jedan klik.

Promidžba igara dostupna je na svim medijima pa tako vrlo često možemo čuti reklame koje u prvi red stavljaju luksuzan život, prestiž, zabavu te „financijsku slobodu“.

Provedena istraživanja pokazala su kako je u Hrvatskoj 50 do 100 tisuća ljudi pogođeno ovisnošću o kockanju, što je svakako zabrinjavajući podatak. Problem je još veći ako uzmemo u obzir da ova ovisnost, kao i svaka druga, ne pogađa samo kockara, nego i njegove najbliže: roditelje, supružnike, djecu i prijatelje. Iako će se nekome postotak od 1 do 3% ukupne populacije koji možemo nazvati patološkim kockarima učiniti malen i nevažan, za usporedbu možemo reći da taj broj od 40.000 do 120 tisuća ljudi višestruko premašuje ukupan broj ovisnika o ilegalnim drogama.

Online kockanje

Iako je kockanje tijekom pandemije djelomično bilo ograničeno (zatvaranje casina u „lockdownu“ i manje sportskih događanja na koja se je moglo kladiti), online kockanje ostaje dostupno u čitavom periodu, a prema istraživanjima, bilježi se sve veći broj korisnika online igara na sreću.

Financijska kriza neizravno djeluje na sklonost kockanju, što su potvrdila istraživanja provedena na području Islanda i Grčke, koja su pokazala značajan porast korisnika igara na sreću tijekom financijske krize. Istraživanja su pokazala veću sklonost kockanju i veće financijsko zaduživanje kod osoba koje se služe „online casinom“, u odnosu na osobe koje se klade na sportska događanja. U nedostatku sportskih događaja za klađenje, tijekom pandemije je zabilježen porast u igranju online pokera, ruleta i slot igara.

Uzevši u obzir da online kockanjem izostaje stvarni osjećaj trošenja novca, veća je vjerojatnost gubljenja kontrole u trenutku kockanja, u smislu češćeg kockanja sa značajno većim ulogom, bez percepcije da se radi o stvarnom novcu. Svojstva internetskog kockanja mogu predstavljati posebnu opasnost po mentalno zdravlje, posebice tijekom pandemije kada su mnogi ljudi bili zatvoreni u svojim domovima, a bili su prisiljeni prilagoditi se brzim promjenama radnih uvjeta, uz visoku razinu psihosocijalnog stresa, anksioznost i depresiju.

Stres kao „okidač“

Tipični razlozi za online kockanje uključuju lakoću i dostupnost, ali i dosadu te potiskivanje negativnih emocija.

Stres uzrokovan pandemijom i financijska kriza mogu biti dodatni okidači za kockanje. Tijekom pandemije velik broj ljudi ostao je bez posla, a kockanje se na prvu može činiti kao idealno rješenje u obliku lake zarade, uz malo sreće kroz nekoliko klikova. Kao dva važna prediktora kockanja navode se aleksitimija (nedostatak prepoznavanja i odsustvo senzibilnosti za vlastite i tuđe emocije) i impulzivnost. S vremenom, oblik kockanja prestaje biti važan, dovoljna je činjenica da je novac uložen te da postoji neizvjesnost i uzbuđenje oko ishoda, što je zapravo i smisao kockanja. 

Istraživanje je potvrdilo  kako su simptomi anksioznosti i depresivnosti bili prisutni kod gotovo 50% ispitanika koji su se posljednja tri tjedna suzdržavali od kockanja, što jasno ukazuje na zaključak da je riječ o ovisnosti.

Kada govorimo o poremećaju?

Naravno da sve osobe koje igraju igre na sreću nisu patološki kockari. Gdje je onda granica između socijalno prihvatljivog kockanja i kockanja kao poremećaja kontrole nagona?

O poremećaju govorimo kada:

• osoba većinu vremena provodi zaokupljena kockanjem, bilo da kocka ili prepričava događaje vezano za kockanje te planira kako doći do novca za ulaganje,
• zanemaruje sve ostale oblika zadovoljstva,
• treba sve veće i veće uloge da bi postigla isti stupanj uzbuđenja i zadovoljstva,
• opetovano ulaže napore da prestane kockati, ali bez uspjeha,
• pri pokušaju prestanka osjeća nemir, razdražljivost, loše raspoloženje, nesanicu,
• počinje posuđivati novac, a zatim činiti nezakonita djela poput pronevjere, krađe, krivotvorenja i slično,
• nastavlja takvo ponašanje usprkos štetnim posljedicama.

Ako smatrate da vi ili vama bliska osoba ima problem s kockanjem, pokušajte procijeniti učestalost i intenzitet te posljedice kockanja odgovaranjem na sljedeća pitanja:

• Jeste li ikada izgubili radno ili školsko vrijeme zbog kockanja?
• Čini li kockanje ikada vaš obiteljski život nesretnim?
• Utječe li kockanje na vašu reputaciju?
• Osjećate li ikada grižnju savjesti poslije kockanja?
• Jeste li ikada kockali kako biste nabavili novac za plaćanje računa ili rješavanje drugih financijskih poteškoća?
• Je li kockanje uzrokovalo smanjenje vaših ambicija ili učinkovitosti?
• Jeste li nakon gubitka osjećali kako se morate što prije vratiti kako biste možda osvojili ponovno izgubljeni novac?
• Nakon pobjede, imate li čvrstu potrebu za povratkom i osvajanjem većeg dobitka?
• Kockate li dok ne izgubite i posljednji novčić?
• Jeste li ikada posuđivali novac da biste kockali?
• Jeste li ikada kockanjem financirali ili sredili bilo što?
• Oklijevate li koristiti „kockarski novac“ za normalne troškove?
• Smanjuje li kockanje brigu ili čini dobrobit za vas ili vašu obitelj?
• Jeste li ikada kockali dulje od planiranog?

• Je li vam ikada kockanje bijeg od briga ili nevolja?
• Jeste li ikada pokušali ili planirali pokušati neki ilegalni akt kako biste financirali kockanje?
• Uzrokuje li vam kockanje poremećaje spavanja?
• Doživljavate li svađe, razočaranja ili frustracije stvorene zbog vaše potrebe za kockanjem?
• Jeste li ikada imali potrebu slaviti dobru sreću za nekoliko sati kockanja?
• Jeste li ikada imali plan o samodestrukciji ili samoubojstvu, koji je bio rezultat vašeg kockanja?

Ako ste odgovorili potvrdno na sedam pitanja i više, potrebno je razmisliti o traženju stručne pomoći i podrške.

Izvor: NZJZ „Dr. Andrija Štampar“