Psiha i emocije - 11. veljače 2019.
AUTOR ČLANKA - Ozren Podnar

Mizofonija: Jeste li i vi osjetljivi na zvukove?

Mizofonija je patološka osjetljivost na zvukove, na koju oboljeli ne može utjecati snagom volje

Mizofonija

Jedno je istraživanje pokazalo da 20 posto Europljana osjeća gnjev pri slušanju tuđeg žvakanja. Je li mizofonija prisutna i kod vas?

Žvakanje gume, klikanje kemijskom, šmrcanje ili teško disanje… Ako ste među onima kojima ovi zvukovi uzrokuju stres, vjerojatno patite od mizofonije, doslovno mržnje prema zvukovima (od grčkog miseo – mrzim i fonos – zvuk). 

Mizofonija je patološka osjetljivost na zvukove, na koju oboljeli ne može utjecati snagom volje. Tipični zvukovi koji kod oboljelog izazivaju razdraženost, gađenje ili ljutnju uključuju sljedeće:

  • žvakanje
  • srkanje
  • coktanje jezikom
  • šaptanje
  • pucketanje zglobovima
  • lupkanje prstima
  • klikanje kemijskom
  • njuškanje i šmrcanje
  • teško disanje
  • povlačenje noktom po ploči 
  • paljenje motora

Osjetljivost samo na tuđe zvukove

Većina omraženih zvukova potječe od ljudskog tijela. Zvukovi neživog porijekla također uzrokuju iritaciju, ali je smetnja u tom slučaju manja. Zanimljivo, ljudi koji pate od mizofonije ne osjećaju iritaciju ako sami proizvode te zvukove.  

Jedno je istraživanje pokazalo da 20 posto Europljana osjeća gnjev pri slušanju tuđeg žvakanja

Istraživanje na Sveučilištu u Newcastleu, objavljenom u časopisu Current Biology, otkrilo je da oboljeli od mizofonije doživljavaju mjerljivu stresnu reakciju u prisustvu iritantnih zvukova, što znači da su njihove tegobe stvarne. 

Istraživači su dvadesetorici dobrovoljaca s mizofonijom i dvadeset dvojici zdravih puštali neutralne zvukove poput kiše, umjereno neugodne poput dječjeg plača i izuzetno neugodne kao što su tuđe teško disanje i žvakanje. 

Mizofoničari imaju ubrzan puls i jače znojenje

Kod mizofoničara je došlo do povećanja broja otkucaja srca, pojačanog znojenja i burne fiziološke aktivnosti u dijelovima mozga koji reguliraju pozornost. Te su pojave svojstvene stanju stresa i ne mogu se odglumiti. Kod članova kontrolne grupe nisu zabilježene takve reakcije.

Znanstvenici pretpostavljaju da je uzrok mizofonije osjetljiviji živčani sustav uslijed povećanog broja neuronskih veza između dijelova mozga koji reguliraju sluh i reakciju na opasnost. Zbog umreženosti tih moždanih centara zvukovi uključuju prirodni “alarm” oboljelih od mizofonije češće nego ostalim ljudima.

Zabavna alternativa meditaciji: Pjevanje u automobilu poboljšava zdravlje

Kad smo pod stresom, najčešće nam se savjetuje da duboko dišemo. No, zanimljivo je da pjevanje omiljene pjesme može...

SAZNAJTE VIŠE

Pomoć protiv mizofonije

Neki si mizofoničari pomažu tako da se fizički udalje od izvora zvuka. Drugi se bore protiv neugode tako što slušaju glazbu preko slušalica, a treći oponašaju iritantne zvukove jer osjećaju da ih time ismijavaju i oduzimaju im snagu. 

Nizozemski istraživači vjeruju da bi rješenje za žrtve mizofonije mogla biti kognitivno-bihevioralna psihoterapija, objavio je časopis The Journal of Affective Disorders. Ekipa pod vodstvom Arjana Schrödera liječila je 90 mizofoničnih pacijenata u osam grupnih seansi svakog drugog tjedna i otkrila da je ova terapija djelotvorna kod 50 posto pacijenata.

Mnogi oboljeli od mizofonije istovremeno pate od opsesivno-kompulzivnog i generaliziranog anksioznog poremećaja

Tehnika desenzitizacije ili otupljivanja također se pokazala uspješnom. Njujorški psihijatar dr. Bruce Hubbard iz Cognitive Health Groupa navodi svoje pacijente da se postepeno izlažu iritantnim zvukovima na YouTubeu. Pretpostavka je da će dugotrajno slušanje navesti mozak da se navikne i otupi na podražaj.

Dr. Hubbard savjetuje pacijentima da provode tehniku kad su opušteni i da isprva slušaju zvuk uz nisku glasnoću. “Ključno je ići korak po korak. Ako želite što prije promijeniti kanal, znači da ste pretjerali”, upozorava. 

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama