Mentalno zdravlje djece: Što su internalizirani psihički poremećaji?

Što su internalizirani poremećaji kod djece?

Za razliku od eksternaliziranih poremećaja, koji se očituju impulzivnošću, agresivnošću ili neposlušnošću, internalizirani poremećaji usmjereni su prema unutra. Djeca s takvim teškoćama često su povučena, tiha i mirna te svojim ponašanjem ne privlače pažnju okoline. Upravo zato njihove se teškoće često kasno prepoznaju.

Takvo dijete može djelovati poslušno i nenametljivo, iako se u pozadini kriju izražena tjeskoba, strah ili potištenost. Pravodobno prepoznavanje važno je jer neliječene teškoće mogu potrajati i u odrasloj dobi.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Anksioznost kod djece

Anksioznost je prirodna reakcija organizma na moguću opasnost. Djeca tijekom odrastanja prolaze kroz različite razvojno očekivane strahove, primjerice strah od mraka, nepoznatih osoba ili odvajanja od roditelja.

Problem nastaje kada su strah ili zabrinutost toliko izraženi da djetetu otežavaju svakodnevni život.

Djeca tada mogu imati:

• osjećaj napetosti
• ubrzane otkucaje srca
• pojačano znojenje
• glavobolju ili bolove u trbuhu
• teškoće sa spavanjem
• izbjegavanje određenih situacija.

Kada strah prerasta u poremećaj?

Ako je strah dugotrajan, vrlo intenzivan ili onemogućava dijete u svakodnevnom funkcioniranju, može se raditi o anksioznom poremećaju.

Najčešći su:

Separacijska anksioznost

Kod starije djece može se javiti izrazit strah od odvajanja od roditelja ili druge bliske osobe. Dijete tada može osjećati glavobolju, bolove u trbuhu ili mučninu pri samoj pomisli na odvajanje.

Socijalna anksioznost

Djeca sa socijalnom anksioznošću boje se procjene drugih ljudi pa izbjegavaju:

• odgovaranje pred razredom
• čitanje naglas
• javne nastupe
• druženje s vršnjacima.

Drugi znakovi anksioznosti kod djece

Uz anksiozne poremećaje mogu se javiti i druge teškoće.

Enureza

Ponavljano mokrenje u krevet može biti povezano sa stresom, noćnim strahovima ili emocionalnim teškoćama.

Tikovi

Tikovi su nevoljni pokreti ili glasovi koji se mogu pojačati tijekom stresnih razdoblja.

Selektivni mutizam

Neka djeca normalno razgovaraju kod kuće, ali potpuno prestanu govoriti u vrtiću, školi ili drugim situacijama koje doživljavaju stresnima.

Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP)

Kod neke djece javljaju se znakovi opsesivno-kompulzivnog poremećaja.

Najčešće uključuju:

• nametljive i neugodne misli (opsesije)
• ponavljajuće radnje poput učestalog pranja ruku, provjeravanja ili slaganja predmeta (kompulzije).

Djeca često nisu svjesna da su ta ponašanja pretjerana pa upravo roditelji prvi primijete da rituali počinju ometati svakodnevni život.

Depresivnost kod djece

Depresija kod djece ne izgleda uvijek isto kao kod odraslih.

Osim tuge, dijete može pokazivati:

• povlačenje iz društva
• gubitak interesa za igru
• manjak energije
• poremećaje spavanja
• slabiji apetit
• teškoće koncentracije
• osjećaj bezvrijednosti.

Za razliku od odraslih, kod djece se depresija često očituje razdražljivošću, ljutnjom ili agresivnim reakcijama, zbog čega ju je ponekad teško prepoznati.

Suicidalne misli kod djece i adolescenata

I djeca i adolescenti mogu imati suicidalne misli, osobito ako se dugo nose s intenzivnim emocionalnim teškoćama.

Takve izjave ili ponašanja uvijek treba shvatiti ozbiljno. Djetetu je potrebno pružiti podršku, saslušati ga bez osuđivanja i što prije potražiti stručnu pomoć.

Zato vas potičemo da se, ako saznate da vaše dijete ima suicidalne misli ili namjere, obratite stručnjaku psihičkog zdravlja ili nazovete Centar za krizna stanja na 01 2376 335 (0 – 24 sata).

Psiha i emocije

Može li se opsesivno-kompulzivni poremećaj izliječiti? 

Kada potražiti stručnu pomoć?

Obratite se dječjem psihologu, školskom psihologu ili drugom stručnjaku ako primijetite da dijete:

• postaje izrazito povučeno
• dugo djeluje tužno ili zabrinuto
• izbjegava vršnjake i svakodnevne aktivnosti
• ima izražene strahove
• razvija rituale ili kompulzivna ponašanja
• pokazuje znakove depresije ili govori o beznađu.

Ako kod djeteta u svojoj okolini primjećujete promjene u ponašanju, čini vam se da mu je teško nositi se s brigama svakodnevice ili prepoznajete neka od ovdje opisanih ponašanja, pozivamo vas da nam se javite na [email protected] i podijelite s nama svoja pitanja i brige. Uvijek se možete javiti i svom školskom psihologu ili drugom stručnjaku – sve ovdje opisane teškoće mogu se uspješno liječiti i uz stručnu podršku vaše dijete može imati bezbrižnije djetinjstvo.

Izvor: Udruga „Kako si?“

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.

PODIJELI