Specifični apetit: znak nedostatka nutrijenata, želja ili znatiželja?

Nalazimo se u prijelaznom razdoblju između ljeta i zime. Imunitet lako opadne i nerijetko se javi želja za slatkim, čime i počinjemo priču o specifičnom apetitu. Nije to bez razloga jer je glukoza (iz voća, šećera, brašna …) energija našem imunosnom sustavu. Ne čudi stoga da niža zaliha energije u organizmu dovodi do smanjene aktivnosti limfocita i makrofaga. Zato, ako vam je važna kvaliteta prehrane, umjesto kolača, odaberite za desert ili užinu grožđe, datulje ili mandarine.

Međutim, treba spomenuti kako se ljudima koji često jedu slatkiše, želja za njima javlja opetovano i opetovano tijekom dana. Naime, nakon konzumiranja kolača, čokolade, keksa i sličnog šećer sadržan u njima se u organizmu brzo razgradi i otpremi u stanice. Nova glukoza ne pristiže u krv, pa uskoro opadne koncentracija šećera u mozgu što se očituje kao glad.

Što učiniti?

Svakako je potrebno smanjiti količinu slatkiša u prehrani. Nakon kvalitetnog ručka (npr. pečeno meso, rizi-bizi i zelena salata), kockica čokolade za kuhanje neće učiniti veliku štetu. Međutim, problem nastaje ako se za ručak odabere lisnato pecivo s nadjevom od višanja i kupovni sok od naranče. Nakon ovakvog obroka, osjeća se unutrašnja nelagoda, nezadovoljstvo i glad, iako se je konzumirala poprilična količina energije.    

Izražena želja za slatkim također se osjeća prilikom priklanjanja LCHF prehrani (prehrani siromašnoj ugljikohidratima, a bogatoj mastima), ketogenoj dijeti ili nekom drugom smjeru koji ograničava unos ugljikohidrata (žitarica i proizvoda od žita, krumpira, mahunarki, voća…).

Čovjeku su ugljikohidrati glavni izvor energije i njihov nedostatak neizostavno dovodi do žudnje za brzim izvorima energije, prvenstveno slatkišima. Svjedoče o tome osobe koje su bile na takvim neuravnoteženim dijetama. Dijeta koja isključuje ugljikohidrate ili ih značajno smanjuje, ne podučava čovjeka kvalitetnoj prehrani, niti donosi dugoročan uspjeh.

„Ovisnost“ o hrani bogatoj pojačivačima okusa

Danas su djeca i mladi naviknuti na gotovu hranu (npr. grickalice) koja u sebi sadrži pojačivače okusa. Nerijetko je ona masna, bogata šećerima i visoko prerađena što potiče pojavu debljine i dugoročno negativno utječe na zdravlje.

Nažalost, čovjek je izgubio osjećaj za jednostavnu, neprerađenu hranu. Jela bez velike količine soli i pojačivača okusa, mnogima su bljutava i ne odviše ukusna; bolje reći nepoželjna i nezanimljiva. Loše su to navike koje valja mijenjati. Najjednostavniji i najjeftiniji put povratku izvornoj hrani je kuhati za obitelj.   

Da kvalitetna prehrana nije zahtjevna i skupa, potvrđuje ovaj jesenski jelovnik:

Doručak: proja i kiselo mlijeko   

Užina: grožđe

Ručak: povrtna juha (narančasta tikva, luk, mrkva te celerov i peršinov korijen) s malo kiselog vrhnja, pileći rižoto s gljivama, zelena salata

Užina: voćna salata od jabuka i krušaka posuta cimetom i sjeckanim orasima

Večera: kuhana blitva i krumpir (začinjeni paprom, češnjakom i maslinovim uljem), polutvrdi sir i kruh

Trudničke želje

Kada govorimo o specifičnom apetitu, svakako treba spomenuti i trudnice. Kod nekih se usred zime javi želja za lubenicom, nekima se sviđaju posebne kombinacije hrane (npr. pašteta i marmelada kao namazi na kruh).

Nije rijetka ni želja za ćevapima i hamburgerima. Ako trudnica za njima žudi, preporučuje se da budu pripremljeni od kvalitetnih sastojaka. Sami kod kuće možemo pripremiti hamburgere ili ćevape od nemasnog mesa. Umjesto ketchupa, izvrsno ih je dopuniti kriškama rajčice ili domaćom salsom.

Prehrana trudnica nije zahtjevna. Važno je pobrinuti se da su obroci redoviti i temeljeni na raznolikim, kvalitetnim, minimalno prerađenim namirnicama. Gotovu i polugotovu hranu treba izbjegavati; i zbog zdravlja majke i zbog zdravlja djeteta.    

Ponekad trudnice pokazuju želju za ledom, a nije neobična ni žudnja za zemljom, prvenstveno glinom. Ova pojava, nerijetko, upozorava na anemiju. 

Djeca i znatiželja

Često sklonost ka konzumiranju neprehrambenih proizvoda imaju djeca. Ne smatra se to nedostatkom određene hranjive tvari, već željom za istraživanjem svijeta koji ih okružuje.

Posebno su im primamljive zubne paste voćnih aroma. Ima li išta poželjnije od zubne paste okusa jagode? 

Isto tako, djeca, na gađenje starijih, znaju „jesti“ nečistoću iz nosa. Nečistoća iz zraka koja se u nosu miješa sa slinom, pomalo slatkastog okusa, djeci postaje zanimljiva, čime oni na neki način zadovoljavaju svoju želju za istraživanjem, kušanjem i upoznavanjem svijeta. Iako je ovo društveno neprihvatljivo ponašanje, baš poput navike male djece da u usta stavljaju nečiste predmete, može ga se promatrati kao način jačanja imuniteta. Srećom, ova navika ne traje dugo.

Za vjerovati je da ćete kvalitetnim odabirom namirnica, u ovom prijelaznom razdoblju iz ljeta u zimu, ojačati svoj imunitet. Osluškujte unutrašnji glas razborito razmišljajući radi li se samo o apetitu ili je možda ipak u pitanju nedovoljan unos nekog nutrijenta.

Uživajte u jeseni.

Autorica teksta dr. sc. Vesna Bosanac, nutricionistkinja je i autorica slikovnice o prehrani „Naš veseli dan“. Pratiti ju možete i na stranici www.prehranasportasa.com