Kako se zaista odmoriti na godišnjem? Većina ljudi radi iste pogreške

Često se događa da ta dugo iščekivana dva tjedna godišnjeg odmora ne donesu rasterećenje i opuštenost kakvu smo priželjkivali. Gdje griješimo?

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Odmor ne znači ne raditi ništa

Prije više od 40 godina izraelski psiholog Mooli Lahad razvio je model suočavanja s traumom i stresom Basic Ph. Pristup naglašava da u svakom čovjeku postoje životne snage koje mu pomažu u suočavanju s više ili manje stresnim događajima. Te snage sažete su u 6 glavnih kanala suočavanja sa stresom, a Basic Ph naziv je koji sadrži početna slova svakog njih:

• vjera, uvjerenja (B, beliefs): Mnogi ljudi snagu pronalaze u vjeri i dubokim uvjerenjima o smislu života. Njima je korisno da u godišnji odmor uključe duhovne aktivnosti poput hodočašća, duhovne obnove, meditacija.
• afekti, emocije (A, affect): Ako vam je glavni način suočavanja da emocije izbacite iz sebe, u svoj odmor uključite pisanje svojih osjećaja i dojmova kroz dnevnik ili kreativno pisanje.
• društvenost i društvene uloge (S, social): Ukoliko je vaša jaka strana društvenost dobar godišnji odmor za vas znači stvaranje novih i produbljivanje starih poznanstava i prijateljstava, uključivanje u zajednicu i događaje bitne za vašu zajednicu poput humanitarnog turnira, dana vašeg mjesta i slično.
• imaginacija, kreativnost, humor (I, imagination): Za ljude koji napetost otpuštaju kroz kreativnost, humor i imaginaciju godišnji odmor može uključivati vođenu imaginaciju, film, beletristiku, predstavu, posjet muzeju, koncert ili kreativno izražavanje pa nije loše iskoristiti vrijeme godišnjeg odmora za uključivanje u kreativne radionice.
• kognicije, misli, racionalizacija (C, cognition): Oni koji se inače suočavaju sa stresom tako da racionaliziraju, prikupljaju informacije i planiraju, mogu godišnji odmor koristiti da bi razmislili o životnim prioritetima te reorganizirali i strukturirali svoje mišljenje i životne planove.
• fizička aktivnost ili praktično djelovanje, akcija (Ph, physical): Naposljetku, oni koji se sa stresom suočavaju aktivno, fizičkom aktivnošću ili praktičnim djelovanjem u godišnji odmor trebaju uključiti tjelovježbu, masažu, kupanje, plivanje ili neke cilju usmjerene aktivnosti.

Stoga na godišnjem odmoru, najveće rasterećenje neće doći iz ležanja i „scrollanja“ po mobitelu. Godišnji odmor bi, sukladno našim snagama i vrijednostima, mogli obogatiti aktivnostima za koje tijekom godine ne nalazimo vremena.

Napeto tijelo – napet um

Potpuno je nelogično da se možemo odmoriti ako mišići našeg tijela i naši živci nisu opušteni. Čim smo opterećeni brigama mišići našeg lica se naprežu, nesvjesno se namrštimo. Prolazimo li kroz neku stresnu situaciju napeti su i mišići uključeni u disanje, probavu. Kako naša psihička napetost ima reperkusije na našu tjelesnu napetost, tako i fizičko opuštanje, relaksacija može umiriti naš um. Ono što je danas samo po sebi razumljivo početkom 20. stoljeća bilo je pojam koji je tek trebalo znanstveno dokazati. Pioniri u istraživanju metoda relaksacije bili su Edmund Jacobson i Johannes Heinrich Schultz. Koristeći istu racionalnu osnovu, da se opuštanjem našeg tijela djeluje na smanjivanje psiholoških simptoma, razvili su dvije praktične metode koje se i danas koriste, a to su progresivna mišićna relaksacija i autogeni trening.

Opuštanje, relaksacija, kao odsustvo napetosti nije samo po sebi razumljivo stanje tijela u koje ulazimo čim rasprostremo svoj ručnik na plaži. Opuštanje često mora uključivati osvještavanje vlastite napetosti te svjesno uklanjanje iste. Godišnji odmor možda je pravo vrijeme da iskušate ove dvije metode koje je lako pronaći u obliku vježbi i na YouTube-u.

Opušten um – prisutan um

Odsustvo radnih zadataka, roditeljskih obveza i životnih zadataka ne znači nužno da će nam se raspoloženje poboljšati i da ćemo se odmoriti. Zamislimo sljedeću situaciju, ležimo na plaži i na um nam padaju obveze koje nas čekaju po povratku u grad, brinemo se oko kredita koji moramo otplatiti ili se opterećujemo odnosima unutar obitelji. Iako je naše tijelo u ugodnom okruženju, um je u brigama. U tom trenutku naše raspoloženje nije definirano objektivnim okolnostima, nego subjektivnom stvarnošću naših misli.

Aaron Beck i njegovi suradnici ’60.-ih godina prošlog stoljeća razvijaju kognitivni pristup u psihoterapiji koji pomaže pacijentima da osvijeste obrasce mišljenja koje ih vode u depresivno i anksiozno stanje te nađu funkcionalnije, „zdrave“ misli, a novi val u kognitivno – bihevioralnim terapijama donosi pojam mindfulnessa kao tehnike koja nam pomaže „uprisutniti“ naš um.

Slijedeći ove dvije tradicije naputak za godišnji odmor bio bi da umjesto opterećivanja brigama i promišljanjima o događajima iz prošlosti okrenemo svoj um prema sadašnjosti. Kako? To možemo učiniti tako da se usredotočimo na svoje osjete: vid, sluh, njuh, opip, okus. Drugim riječima, da uživamo u trenutku gledanja u plavetnilo mora, da osluškujemo zvukove valova, cvrčaka ili žamora ljudi na plaži, da osjetimo mirise koji nas okružuju, i okus lubenice u svojim ustima.

Psiha i emocije

Znanost potvrđuje: godišnji odmor je nužnost, a ne luksuz

Nosite li i vi na godišnji odmor svoj posao? Nažalost, „usputnog“ odmora nema, a da bismo ostali zdravi, moramo...

Senzorni odmor

Naposljetku, valja uzeti u obzir i neuroznanstvena istraživanja posljednjih 20-ak godina koja sve više potvrđuju da senzorni odmor nije samo subjektivan osjećaj opuštenosti, nego stanje koje dovodi do mjerljivih promjena u aktivnosti mozga, pažnji i regulaciji emocija.

Neuroznanost podupire ideju da kratki periodi smanjene senzorne stimulacije mogu pomoći oporavku pažnje i emocionalnoj regulaciji. Za naš godišnji odmor to znači da ćemo se bolje odmoriti ako prednost damo sjedenju u tišini prirode umjesto bučnoj napučenoj plaži, da gledamo „u prazno“, u daljinu, horizont, umjesto gledanja u ekrane, da zatvorimo oči nekoliko minuta. Takve intervencije mogu biti vrijedan dio strategija za smanjenje mentalnog opterećenja.

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.

PODIJELI