Odmor i putovanja - 04. travnja 2020.
AUTOR ČLANKA - Branimir Ivkošić, ADIVA Plus sadržaj

Hrvatske šume – mjesta u svemiru gdje nema mjesta nemiru

Gotovo polovicu hrvatske kopnene površine pokrivaju šume, što nam omogućuje često i lako dostupno uživanje u tom prirodnom ambijentu

sume hrvatske sume energija priroda putovanja

Šume nas pune energijom. No riječ „energija“ ponešto je apstraktna i često se, kao i druge apstraktne riječi, zloupotrebljava. No boravak u šumi daje nam energiju u najdoslovnijem smislu, puni naš krvotok kisikom, zdrava šumska vlaga koja nastaje uslijed obilne evapotranspiracije poput prirodne inhalacije podmazuje naše dišne puteve. Bogatstvo života koje nas u šumi okružuje čini nas življima, a kako se ondje najčešće krećemo, organizam radi intenzivnije nego inače pa je opskrba naših stanica kisikom intenzivnija.

Kad se vratimo iz šume osjećamo ono što često zovemo zdrav umor – zamor mišića uz istodobni osjećaj blaženstva, optimizma te volje za životom i djelovanjem. U šumi i trulež ima ugodan miris, iz nje rastu gljive, lišajevi, nove biljke… U šumi je smrt samo početak novog života.

Od nizina do vrhunaca

Gotovo polovica hrvatske kopnene površine je pod šumama, što nam omogućuje često i lako dostupno uživanje u tom prirodnom ambijentu. Šume u Hrvatskoj možemo podijeliti na kontinentalne, gorske i mediteranske, a njihova rasprostranjenost lijepo je vidljiva na Googleovoj satelitskoj karti po tamnozelenoj boji.

U nizinskom području najviše šume nalazimo uz velike panonske rijeke, šume Žutica u Lonjskom polju, šuma Repaš u Prekodravlju te šume uz Savu, Odru i Kupu samo su neki od primjera nizinskih šuma.

Naša planinska područja gotovo su u potpunosti prekrivena šumom i svako planinarenje, osim najviših predjela najviših planina, podrazumijeva boravak u šumi. Istaknimo planine koje su ujedno, ponajviše zbog svojih šuma, parkovi prirode kao što su Medvednica, Papuk, Samoborsko gorje i Učka. Najvećim dijelom pod šumom je i najpoznatija hrvatska planina Velebit te gotovo cijeli Gorski kotar. Tijekom boravka u mediteranskim i submediteranskim predjelima Lijepe Naše poseban užitak pruža šetnja šumama hrasta crnike, crnog jasena ili alepskog bora.

sume hrvatske sume energija priroda putovanja 2

Oprezno s gljivama

Boravak u šumi, osim ugode za sva čula, može rezultirati i konkretnim plodovima. Branje gljiva u Hrvatskoj je sve popularnije jer su hrvatske šume bogate mnogim vrstama gljiva, a najpopularnije među njima, vrganje, možemo naći u mnogim nizinskim šumama, kao i onim na brdskim i nižim planinskim predjelima. Naravno, uz mnoge jestive gljive, nalazimo i otrovnice, pa i one najotrovnije među njima. Zato je pri branju gljiva jedina sigurnost stopostotna sigurnost – morate biti ili odličan poznavatelj ili ga imati uza se. Isto vrijedi i za sve ostale šumske plodove, poput različitih vrsta bobica, srijemuša i drugih.

Malo opreza za užitak

Pri planiranju boravka u šumi treba se držati nekoliko osnovnih pravila kako bi se izbjegle neugodne situacije. Prije svega u šumu je najbolje ići u društvu, posebno ako je riječ o većim šumama u koje zalazimo dublje. U njima često nema telekomunikacijskog signala pa u slučaju nezgode ovisite o slučajnim prolaznicima kojih, prema Murphyjevu zakonu, neće biti baš onda kad ih trebate. Kao i pri svakom boravku u prirodi važno je sa sobom imati vode koju pri kretanju ubrzano gubimo. Ono što šumu čini specifičnom u odnosu na sve druge ambijente jest njezina homogenost i nedostatak referentnih točaka. Jednostavno rečeno, lako se izgubiti, lakše nego bilo gdje drugdje. Po formalnom obrazovanju sam profesor geografije, no i sam sam se znao izgubiti u šumi. Postoje poznati načini snalaženja, no jedno je učenje o mahovini iz udžbenika, a drugo je biti na terenu.

Najvažnije je da vas u šumi ne sustigne mrak. Zato se preporučuje kretati se poznatim ili dobro označenim stazama, a želite li zalaziti u predjele bez staza, danas su na raspolaganju aplikacije koje pomoću GPS-a omogućuju da na mobitelu pratite svoju putanju i poziciju u odnosu na polazišnu točku.

Otkrijte koja biljka jača imunitet, a koju su obožavale naše prabake

Resnik ili konopljuša, latinskog imena Eupatorium cannabinum, pripada porodici glavočika (Asteraceae). Latinsko ime Eupatorium dano joj je u čast...

SAZNAJTE VIŠE

Uz male mjere predostrožnosti možete, dakle, uz laku i brzu dostupnost te jeftino uživati u šumskom prirodnom bogatstvu Lijepe Naše. To je bogatstvo koje ne bismo trebali uzeti zdravo za gotovo. Ovaj članak piše se u trenutku kada svijet trese groznica koronavirusa. Suvišno je reći, ali ipak recimo – takvog čega nema u hrvatskim šumama. Stoga, ako vam je šuma u neposrednoj blizini, pa možete provesti dan osamljeni te okruženi mirom i zelenilom, nemojte propustiti priliku za opuštanje. Jer malo je mjesta u svemiru gdje nema mjesta nemiru.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama