ADIVA > Riječ farmaceuta

Zašto se neke bakterijske infekcije danas liječe teže nego prije?

Antibiotici su, uz cjepiva, najvažniji lijekovi kojima dugujemo spašavanje nebrojenih života. Zahvaljujući njima, mnoge bakterijske infekcije koje su nekada bile smrtonosne danas se uspješno liječe. Međutim, sve veća otpornost bakterija na antibiotike, poznata kao antibiotska rezistencija, predstavlja jedan od najvećih izazova suvremene medicine.

infekcije liječe
PREGLED SADRŽAJA
  1. Kako je nastala otpornost bakterija na antibiotike?
  2. Kako bakterije razvijaju otpornost na antibiotike?
  3. Zašto se neke infekcije danas liječe teže i dulje?
  4. Kako liječnici odabiru odgovarajući antibiotik?
  5. Što znače ključni, prateći i rezervni antibiotici?
  6. Kako pravilno uzimati antibiotike i spriječiti razvoj rezistencije?
  7. Zaključak

Kako je nastala otpornost bakterija na antibiotike?

Otkriće penicilina smatra se najznačajnijim događajem u povijesti medicine. Antibiotici su dotad često smrtonosne bakterijske bolesti, poput inficiranih rana, šarlaha i upale pluća, učinili izlječivima. Značajno su utjecali na brojnost stanovništva, posebno na preživljavanje novorođenčadi i male djece. No, posljednjih desetljeća suočavamo se s pojmom rezistencije.

Pedesetih godina prošlog stoljeća započela je masovna primjena antibiotika, ponajviše u proizvodnji hrane, što je dovelo do štetnih učinaka na okoliš i pojave otpornosti mikroorganizama. I u liječenju infekcija, antibiotici su se prečesto i nekritički propisivali čak i za blage infekcije poput upale grla, čime se doprinijelo razvoju rezistencije, odnosno nedovoljne učinkovitosti nekih antibiotika.

Lijekovi koji mijenjaju osobnost: Stvarnost ili mit?

Kako bakterije razvijaju otpornost na antibiotike?

Svi organizmi sposobni su prilagođavati se na okolišne uvjete, a kako se bakterije, na koje djelujemo antibioticima, vrlo brzo razmnožavaju, njihova se prilagodba, u odnosu na životinjsku ili ljudsku, vrlo brzo odvija, već kroz nekoliko godina.

U kontaktu s antibiotikom bakterije razvijaju otpornost na različite načine: neutraliziraju ih ili mijenjaju svoj metabolizam i zaštitu stanice kako im antibiotik ne bi naštetio. Ubrzani i neograničeni protok ljudi i roba pogoduje širenju otpornih vrsta bakterija.

Zašto se neke infekcije danas liječe teže i dulje?

Bolesti, koje su se nekoć lakše liječile: upala pluća, tuberkuloza, gonoreja i salmoneloza, danas se teže i dugotrajnije liječe, što ne samo da znatno poskupljuje liječenje, već je nerijetko uzrok hospitalizacije, ali i prijevremene smrti.

Kako liječnici odabiru odgovarajući antibiotik?

Odabir antibiotika ovisi o njegovu antimikrobnom spektru djelovanja. Razlikujemo antibiotike širokog i uskog spektra. Antibiotici širokog spektra djeluju na većinu uzročnika, dok oni uskog spektra djeluju na pojedine vrste.

Pri odabiru antibiotika postoji nekoliko čimbenika. Prvi je svakako klinička slika, zatim dob bolesnika, pridružene ili kronične bolesti, mjesto gdje je najvjerojatnije uzročnik zarazio bolesnika (npr. dječji vrtić, bolnica).

U najvećem broju slučajeva, kada je infekcija blažeg karaktera i kada treba djelovati brzo, propisuju se širokospektralni antibiotici. Kad propisani antibiotik ne djeluje, ako liječnik sumnja na infekciju rezistentnim mikroorganizmom ili je infekcija teška i zahtjeva specifičnu terapiju, vrši se laboratorijsko testiranje osjetljivosti uzročnika i određuje specifični antibiotik.

Što znače ključni, prateći i rezervni antibiotici?

Radi sprečavanja rezistencije i učinkovitijeg liječenja, antibiotike dijelimo na ključne, prateće i rezervne.

Ključni su oni koji se primjenjuju prvi prema protokolima liječenja infekcija, potom slijede prateći koji imaju veću mogućnost nastanka rezistencije mikroorganizama. Zato se prateći antibiotici smiju primjenjivati samo za točno određene infekcije i prema točno utvrđenim smjernicama. Rezervni antibiotici smiju se koristiti samo kad su iskorištene sve druge mogućnosti liječenja za život opasnih infekcija, a koje nisu dale rezultat. Oni su pod strogim nadzorom kako bi se osiguralo da za posebno rezistentne sojeve mikroorganizama postoji način obuzdavanja infekcije i njezina širenja.

infekcije liječe

Kako pravilno uzimati antibiotike i spriječiti razvoj rezistencije?

Važno je da se svatko od nas pridržava pravila pravilne primjene antibiotika. To su lijekovi koje nikada ne uzimamo bez liječničke preporuke. Ne smijemo uzimati antibiotike koji su propisani članu obitelji ili poznaniku.

Kada nam je propisan antibiotik, potrebno ga je uzimati točno prema uputama liječnika, u propisanoj dozi i u odgovarajućim vremenskim razmacima. Terapiju treba provoditi onoliko dugo koliko je liječnik odredio. Ne treba samostalno prekidati liječenje čim se počnemo osjećati bolje, ali ni produljivati terapiju bez dogovora s liječnikom.

Antibiotike ne treba tražiti od liječnika ako za njih ne postoji medicinska indikacija. Antibiotici ne djeluju na viruse, pa nisu učinkoviti kod prehlade, gripe i većine drugih virusnih infekcija. Liječnik će na temelju simptoma, pregleda i eventualnih laboratorijskih nalaza procijeniti je li antibiotik potreban i koji je najprikladniji.

Zaključak

Antibiotska rezistencija ozbiljan je javnozdravstveni problem koji može otežati liječenje i inače izlječivih bakterijskih infekcija. Iako razvoj novih antibiotika i suvremene dijagnostičke metode imaju važnu ulogu u borbi protiv rezistencije, odgovorna primjena postojećih lijekova jednako je važna. Svaki pojedinac može pridonijeti očuvanju njihove učinkovitosti tako što neće uzimati antibiotike na svoju ruku, neće ih dijeliti s drugima i uvijek će se pridržavati liječničkih uputa.

 

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.