Zdravlje
Ljepota
Nutricionizam
Lifestyle
ADIVA
Program vjernostiAntibiotska rezistencija – zašto zloupotreba vodi u eru superbakterija?
Koliko ste se puta naljutili na svog liječnika obiteljske medicine jer vam nije propisao antibiotik iako ste bili uvjereni da vam je potreban? Možda ste čak pokušali dobiti recept putem e-maila ili telefona, samo na temelju opisanih simptoma. A kad ni to nije uspjelo, možda ste završili na hitnoj, gdje ste ga napokon dobili?
Antibiotici su, uz cjepiva, jedno od najvećih dostignuća u povijesti medicine i znanosti općenito. Nakon što je Aleksandar Fleming otkrio penicilin 1928. godine, a njegova primjena se proširila 1940-ih, dogodio se pravi preokret u liječenju bakterijskih infekcija. No, gotovo istovremeno pojavili su se i prvi slučajevi otpornosti bakterija na antibiotike.
Tijekom desetljeća razvijene su brojne nove vrste antibiotika, ali bakterije su uvijek pronalazile način da se prilagode. Danas, zbog sve češće pojave antimikrobne rezistencije, svjedočimo zabrinjavajućem trendu – čak i mlađe, inače zdrave osobe mogu izgubiti bitku protiv infekcija poput sepse, upravo zato što antibiotici više ne djeluju.
ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI
Otpornost bakterija na antibiotike – tihi globalni izazov
Prema podacima Europske agencije za lijekove, svake godine u Europi 35.000 ljudi izgubi život zbog infekcija uzrokovanih bakterijama otpornih na antibiotike. Od pet bakterijskih infekcija, jedna je već rezistentna na terapiju. Ako se ne poduzmu odlučni koraci, procjenjuje se da bi do 2050. godine broj smrtnih slučajeva mogao doseći 390.000 godišnje. Poseban javnozdravstveni problem predstavlja otpornost uzročnika tuberkuloze na standardne antibiotike, što dodatno otežava liječenje i povećava rizik širenja bolesti.
Što zapravo znači antibiotska rezistencija?
Rezistencija ili otpornost na antibiotike nastaje kada se bakterije promijene tako da ih antibiotici više ne mogu uništiti ili zaustaviti njihov rast. Tada bakterijske infekcije postaju izuzetno teške za liječenje ili neizlječive. Važno je razumjeti da otpornost ne razvija ljudski organizam, već same bakterije. Kada se pojavi otpornost, antibiotici više ne djeluju, pa je potrebno primijeniti snažnije lijekove s potencijalno više nuspojava. U pojedinim slučajevima potrebno je kombinirati više antibiotika, što dodatno opterećuje tijelo i povećava rizik od komplikacija. Tako se stvara začarani krug rezistencije, u kojem liječenje postaje sve teže i dugotrajnije.
Zašto dolazi do rezistencije?
Otpornost bakterija razvija se zbog nepravilne i prekomjerne upotrebe antibiotika. Najčešće se antibiotici koriste kod virusnih infekcija, iako u tim slučajevima ne djeluju. Dodatni problem nastaje kada se koristi antibiotik neodgovarajućeg spektra za određenu bakteriju.
Kako je isticao pokojni prof. Božidar Vrhovac: “Ne pišite antibiotike tako da pacijenta „pokrijete“ kao deku.” Svaka bakterija zahtijeva točno određenu terapiju i trajanje liječenja. Otpornost dodatno potiču i nepridržavanje strogih mjera izolacije pacijenata, promjene rukavica prilikom skrbi o pacijentima i nedostatak osoblja u bolnicama.
Kako pacijenti mogu pridonijeti racionalnoj primjeni antibiotika
Odgovornost u borbi protiv otpornosti ne leži samo na liječnicima, već i na pacijentima.
- Važno je ne uzimati antibiotike samoinicijativno i ne tražiti ih za svaku virozu ili povišenu temperaturu.
- Liječenje antibioticima treba započeti tek nakon liječničkog pregleda i potvrđene bakterijske infekcije.
- U slučajevima koji nisu hitni, treba pričekati rezultate mikrobioloških pretraga, poput urinokulture ili brisa ždrijela.
- Jednom kada je terapija propisana, potrebno ju je provesti do kraja, čak i ako simptomi nestanu ranije.
- Dijeljenje antibiotika s drugima ili čuvanje „ostatka“ za buduću primjenu može imati ozbiljne posljedice po zdravlje.
Iskustva iz prakse – što pokazuju nalazi?
U posljednje vrijeme, liječnici sve češće u ordinacijama otkrivaju visokorezistentne bakterije u uzorcima, osobito u urinokulturama. Na takve bakterije često djeluju samo specifični bolnički antibiotici, koji se ne koriste u svakodnevnoj praksi. Ako pacijent nema tegoba, njegovo stanje se prati i ne treba odmah u bolnicu na terapiju. U slučaju hospitalizacije, ti pacijenti moraju biti smješteni u izolaciju, kako bi se spriječilo širenje bakterija. Ovakvi slučajevi značajno povećavaju troškove i složenost liječenja, ali i naglašavaju važnost prevencije.
Racionalna uporaba antibiotika čuva živote
Otpornost na antibiotike nije problem „nekog drugog“. Može se pojaviti u svakoj ordinaciji, kod bilo kojeg pacijenta. Stoga je važno antibiotike koristiti isključivo prema liječničkim uputama. Racionalna primjena antibiotika štiti ne samo pojedinca, već i čitavu zajednicu. Povišena temperatura i osjećaj nelagode nisu razlog za uzimanje antibiotika. Njihovu primjenu određuje liječnik, na temelju kliničke slike, laboratorijskih nalaza i mikrobioloških testova.