Zdravlje
Ljepota
Nutricionizam
Lifestyle
ADIVA
Program vjernostiKako lijekovi i dodaci prehrani mogu utjecati na razinu šećera u krvi?
Od kortikosteroida do dodataka prehrani, različite terapije mogu uzrokovati neželjene oscilacije glikemije te zahtijevati prilagodbu liječenja šećerne bolesti
Složenost metabolizma ugljikohidrata, govoreći samo s fiziološkog stajališta, odražava se na višestrukim razinama regulacije glikemije. Dominantno je ovisan o unosu namirnica kroz prehranu, razgradnji i apsorpciji putem probavnog sustava i lučenju inzulina, pri čemu razgrađeni šećer ulazi u sve stanice te složenim slijedom metaboličkih procesa se omogućava odvijanje energetskog metabolizma.
Poremećaji metabolizma ugljikohidrata koji dovode do manifestacije šećerne bolesti tipa 2, kao najčešćeg među svim oblicima šećerne bolesti, odvija se kroz dugo razdoblje. Nerijetko i prije manifestacije šećerne bolesti tipa 2 može doći do porasta koncentracije glikemije koja po kriterijima ulazi u šećernu bolest, najčešće u sklopu različitih akutnih bolesti (sepsa, septički šok, trauma i sl.) ili zbog primjene nekih lijekova u svrhu liječenja drugih bolesti.
Lijekovi i njihova primjena: Pacijenti moraju znati koje su nuspojave lijekova
Utjecaj lijekova na razinu šećera u krvi
Mnogi lijekovi utječu na lučenje i djelovanje inzulina u perifernim tkivima. Među najčešće primjenjivanim lijekovima su kortikosteroidi, imunosupresivi, tiazidski diuretici, kontraceptivi, beta-blokatori starije generacije te inhibitori proteaze koji se koriste za liječenje HIV infekcija.
Kod definiranog tijeka liječenja šećerne bolesti treba biti na dodatnom oprezu jer istovremena primjena antidijabetika te niza drugih lijekova može utjecati na povećanje ili smanjenje učinka postojeće terapije za šećernu bolest.
Steroidni dijabetes
Kortikosteroidi su skupina lijekova koja najčešće izaziva ne samo porast koncentracije glikemije, već i šećernu bolest koju nazivamo steroidnim dijabetesom.
Primjenjuju se po mnogim indikacijama za različite bolesti s ciljem protuupalnog djelovanja. Razina glikemije ovisi o aktivnosti, duljini djelovanja kortikosteroida, duljini liječenja, broju i učestalosti doza te o načinu primjene. Svojim djelovanjem kortikosteroidi povećavaju otpornost djelovanju inzulina u perifernim tkivima, utječu na pojačanu glukoneogenezu u jetri, otežavaju unos i iskorištavanje inzulina u mišićima i u masnom tkivu, a u gušterači usporavaju otpuštanje inzulina i potiču lučenje glukagona.
ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI
Lijekovi kod kojih je potreban poseban oprez
Široka primjena različitih lijekova može utjecati na porast glikemije i na raniju manifestaciju šećerne bolesti.
- Među psihofarmacima najčešće je porast hiperglikemije povezan s uzimanjem antipsihotika (fenotijazini), najvjerojatnije zbog utjecaja na pogoršanje inzulinske rezistencije, a i zbog izravnog djelovanja na beta stanice gušterače.
- Među antihipertenzivima primjena tiazidskih diuretika se povezuje s porastom glikemije.
- Lijekovi iz skupine oralnih kontraceptiva sličnim mehanizmima dovode do porasta razine glikemije, a njihov učinak primarno ovisi o jačini doze estrogena.
- Od ostalih lijekova mogu se u pojedinačnim interakcijama s uobičajenim antidijabeticima izdvojiti rifampicin i izonijazid (primjenjivani za liječenje tuberkuloze), neki antiepileptici (karbamazepin), antibiotici (fluorokinoloni), lijekovi za liječenje endometrioze (danazol) i simpatikomimetici (epinefrin, salbutamol, terbutalin).
Dodaci prehrani u regulaciji glikemije
Većina dodataka prehrani sigurna je za primjenu kod osoba koje se liječe zbog šećerne bolesti. Štoviše, sve je više na tržištu dodataka prehrani na bazi kroma, magnezija, B skupine vitamina i alfa lipoične kiseline koji imaju i povoljne učinke u regulaciji glikemije iako ne mogu zamijeniti konvencionalni pristup liječenju.
Dodatan oprez potreban je kod konzumacije cimeta, gorke dinje i piskavice, no njihov hipoglikemijski učinak ovisi dominantno o količini, a dodatni rizik može predstavljati kronična antidijabetička terapija koja obuhvaća derivate sulfonilureje i/ili inzuline, čime predstavljaju rizik za hipoglikemijske epizode.
Zaključno
Suvremena antidijabetička terapija, uz sve popularnije dodatke prehrani, s jedne strane daje široke mogućnosti individualnog pristupa i optimalnu prilagodbu terapije. S druge strane, istovremena opterećenost s drugim bolestima te česta privremena ili dugotrajna primjena lijekova poput kortikosteroida, oralnih hormonalnih kontraceptiva i mnogih drugih, mogu dovesti do neželjenih oscilacija šećera u krvi i češćih potreba za prilagodbama lijekova ili doza dotadašnjih lijekova.
Uzevši u obzir kronični i progresivni karakter šećerne bolesti, u kombinaciji s više drugih bolesti (komorbiditeta) značajno se povećavaju pobol i smrtnost od najčešćih kroničnih komplikacija kao što su bolesti srca i krvnih žila.
Dodatne stručne savjete potražite u Poliklinici Perić-Staničić.