Kad lijekovi postanu otpad: štetan utjecaj na prirodu

Sve što konzumiramo i upotrebljavamo na neki način vraćamo u prirodu. Lijekovi nam služe za liječenje, ali i oni na kraju završavaju u okolišu. Stoga je krajnji čas da se i s njima počnemo odgovorno ponašati, kao i s drugom vrstom otpada koju stvaramo. Neke utjecaje nećemo moći umanjiti, ali svatko od nas može umanjiti količinu neiskorištenih lijekova koji završe u otpadu.

Utjecaj otpada na okoliš, ali i na cijenu lijekova

Farmaceutska industrija proizvodi velike količine otpada, što je još jedan od razloga visoke cijene lijekova. Stručnjaci zaštite okoliša procjenjuju da pri proizvodnji jednog kilograma ljekovite supstancije nastane od 200 do čak 30 000 kilograma otpada, kojeg čine nedjelatni nusproizvodi, različita otapala, kemikalije za analizu, čišćenje ili dezinfekciju.

Ipak, industrijska proizvodnja lijekova ima određenu regulativu u zaštiti okoliša, značajnije bolju u razvijenim zemljama te jednako lošu poput ostalih industrija u zemljama u razvoju. Stoga su posljedice mogućeg onečišćenja okoliša, odnosno vode, zraka i zemlje ipak poznate.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Ekofarmakologija i ekofarmakovigilancija

Posljednjih desetak godina objavljen je i niz studija o utjecaju na okoliš koji nastaje primjenom lijekova u ljudi i životinja, odnosno onečišćenje okoliša koje nastaje otpadnim vodama kućanstava i farmi u kojima se nalaze mokraća i stolica ljudi i životinja. Ovim pitanjem se, uz ekologiju, bavi i ekofarmakologija koja proučava način dolaska otpadnih lijekova u okoliš i njihov utjecaj te ekofarmakovigilancija koja proučava štetne događaje u okolišu zbog prisustva ostataka primijenjenih lijekova.

Pri uzimanju lijekova se u organizmu čovjeka i životinje zbiva niz metaboličkih promjena; lijekovi se iz organizma izlučuju mokraćom i stolicom promijenjeni, dijelom promijenjeni ili nepromijenjeni te i dalje mogu imati učinak na živi organizam.

Od pomora supova do utjecaja na gene riba

Rade se opsežnije analize voda, odnosno rijeka i jezera u kojima završavaju kanalizacijske vode, pa znamo da se u gotovo osamdeset posto potoka, rijeka i jezera nalaze ostatci antibiotika, steroida, sintetskih hormona i ostalih lijekova u tragovima. U prosjeku je pronađeno sedam i više različitih kemijskih komponenti lijekova, što i nije čudno kad se zna da stanovništvo godišnje potroši 270 milijuna doza antibiotika te da industrija peradi i goveda utroši 21 milijun kilograma antibiotika godišnje.

Nekoliko je studija koje su pokazale i stvarni učinak ovih rezidua lijekova na životinjski svijet. Najznačajniji i svakako najdramatičniji događaj zbio se u periodu od 1996. do 2007. godine u Indiji, gdje se dogodio pomor jedne vrste supa zbog nesteroidnog protuupalnog lijeka diklofenaka. Lijek se davao stoci za ublažavanje bolova i protiv vrućice, no budući da se goveda u Indiji ne koriste za ljudsku prehranu, niti su leševi odgovarajuće zbrinjavani, supovi su se kao lešinari hranili tim govedima. Dokazano je da je zbog posljedica akutnog trovanja diklofenakom, odnosno otkazivanja bubrega, uginulo oko 20 milijuna supova u Indiji i Pakistanu.

Drugi zabilježen i vrlo zanimljiv slučaj opisan je u Americi na jezeru Michigan. U njemu su otkrivene male količine metformina, lijeka za liječenje dijabetesa u dijelu jezera u koji se ulijeva kanalizacija. Proučavane su ribe iz tog područja te je ustanovljeno da metformin u riba djeluje na gene koji su odgovorni za spol te da mužjacima daje više ženskih osobina nego što bi ih trebali imati.

Lijekovi i terapije

Koje lijekove ne smijete naglo prestati uzimati i zašto?

Kako smanjiti rizike za okoliš i zdravlje?

Zahvaljujući ovakvim studijama znanstvenici su ukazali na moguće stvarne rizike po okoliš zbog prisustva otpadnih lijekova u vodama. Europska komisija traži od proizvođača lijekova studiju njihova utjecaja na okoliš, a donesena je i Europska direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. No, pored toga, važno je educirati i stanovništvo o pravilnom zbrinjavanju starih i neupotrijebljenih lijekova jer ih kućanstva najčešće bacaju u zahodsku školjku.

Najvažnija je odgovorna i razumna primjena lijekova. To znači uzimanje propisanih lijekova, bez nepotrebnog stvaranja zaliha, čime se mogu značajno smanjiti količine farmaceutskog otpada. Smanjenjem količine neiskorištenih i starih lijekova, smanjuje se i ukupna potrošnja za lijekove, trošak njihova zbrinjavanja i, ono najvažnije, šteta od nepravilno zbrinutog farmaceutskog otpada.

PODIJELI