Dodaci prehrani za zdravlje mozga
Slabljenje intelektualnih sposobnosti može se dogoditi bilo zbog starenja, bolesti, traume ili nedostatka mentalne aktivnosti, ali pravilna prehrana i vježbanje uma mogu očuvati zdravlje mozga. Mogu li nam pomoći i dodaci prehrani?
Značajniji pad intelektualnih sposobnosti najčešće se događa u starijoj životnoj dobi kao normalan proces starenja ili pak može biti povezan s određenim bolestima iz skupine demencija, ishemijskim udarom, nekim drugim psihijatrijskim bolestima ili nakon ozbiljnije traume glave. Konzumiranje droga također značajno oštećuje mozak.
Slabljenje intelektualnih sposobnosti može se javiti i u bilo kojem dobu života ako osoba „ne koristi“ dovoljno mozak jer je i njemu potrebna vježba.
Hrana koju mozak (ne) voli
Hrana za mozak je ona koja uključuje pravilnu i uravnoteženu prehranu te vrlo ograničenu konzumaciju alkohola.
Mozgu koriste antioksidansi, posebno vitamini E i C; u mozgu se, naime, odvija vrlo snažna metabolička aktivnost, pri čemu se, kao nusproizvodi, javljaju slobodni radikali. Važni su i svi vitamini B koji utječu na sve funkcije mozga.
Često se preporučuju napitci poput zelenog čaja i kave. Za zeleni čaj postoje dokazi da djeluje na zdravlje mozga jer sadrži potrebne antioksidanse, odnosno polifenole i tein. Pojačava cirkulaciju u dijelu mozga zaduženom za kognitivne funkcije te poboljšava dugotrajnu memoriju i razumijevanje, no ne djeluje na izvođenje zadataka. Kava također utječe na mozak; sadrži niz aktivnih kemijskih spojeva, među kojima je najznačajniji kofein. Kofein je stimulans koji djeluje na veće oslobađanje neurotransmitera u mozgu i to noradrenalina, dopamina te manjim djelom serotonina, pa time povećava budnost, brzinu reakcije, pažnju i sposobnost pamćenja. No, prekomjerni unos kofeina uzrokuje nuspojave.
Koji dodatak prehrani odabrati
Pored vitamina C i E te kompleksa vitamina B, dodaci prehrani koji se nalaze na tržištu često sadrže jedan od najstarijih dodataka prehrani koji ima učinak na mozak, a to je ekstrakt Gingka. Postoje brojna ispitivanja koja su dokazala da Gingko ima povoljan učinak na moždanu cirkulaciju. Time je osigurana dostava kisika i hranjivih tvari u mozak, koji utječu i na očuvanje kognitivnih funkcija i normalnog pamćenja.
Često se koristi ekstrakt guarane, koji slično kofeinu djeluje stimulativno te ekstrakt korijena ginsenga koji, općenito, djeluje na izdržljivost. Postoje studije koje ukazuju i na to da ginseng povećava sposobnost pažnje i koncentracije.
Neki proizvodi sadrže kolin ili pak lecitin iz kojeg nastaje kolin. On je u organizmu uključen u proizvodnju neurotransmitera acetilkolina koji, između ostalog, sudjeluje u kognitivnim procesima mozga. Fosfatidilserin prirodno se nalazi u mozgu, a studije su pokazale da dodatnim unosom usporava slabljenje funkcije mozga zbog starenja ili ozljeda.
Osim ovih dodataka prehrani za zdravlje mozga, u novije vrijeme se na tržištu se nalaze i oni koji u svom sastavu sadrže ekstrakte biljaka koji se koriste u Ayurvedskoj ili Tradicionalnoj kineskoj medicini. Tu su vrlo popularni kurkumin (ili turmerik) i ekstrakt biljke bakope za koje postoje studije o određenim učincima na mozak.
Dodaci prehrani nisu dovoljni
Ipak, kad govorimo o dodacima prehrani, ni za jedan se ne može tvrditi da će čudotvorno održati zdravlje mozga već, kao što im i ime kaže, uloga im je nadomjestiti ono što nedostaje u prehrani. Dakle, za zdravlje našeg mozga vrijedi isto kao i za cijeli organizam: važni su pravilna prehrana, tjelovježba te izbjegavanje stresa.
Upoznajte sveto drvo i najstariji biljni lijek na Zemlji
Preparati ginka su među najprodavanijim biljnim proizvodima u Hrvatskoj, ali i u svijetu, što i ne čudi jer je...
SAZNAJTE VIŠEOsim tjelovježbe koja svakako povećava aktivnost mozga, postoje i vježbe za mozak. Preporučuje se meditacija ili neki drugi način oslobađanja od stresa kako bi se mozak oporavio od teških misli i pritiska svakodnevnih obaveza. To može biti neki oblik umjetnosti, odnosno čitanje ili pisanje i slušanje glazbe ili neka od slikarskih tehnika. Vježbe za mozak uključuju rješavanje zagonetki, slaganje puzzla, rješavanje križaljki ili sudokua i sličnih mozgalica, igranje šaha.
Vrlo je korisno, bez obzira na godine, učenje neke nove vještine ili stranog jezika. Najzad, dokazano je da je za zdravlje, odnosno dugotrajnu aktivnost mozga, presudan socijalni čimbenik, odnosno održavanje skladnih obiteljskih veza te druženje s prijateljima i izlazak iz kuće dok god to tijelo dopušta.