Tajna veza ponašanja i prehrane: nije svejedno što je na tanjuru 

Nemogućnost zadržavanja pažnje, impulzivnost, stalno kretanje i pričanje, nemir – sve su to tipični znakovi poremećaja pažnje ili hiperaktivnosti, sve češćeg problema koji u prosjeku pogađa jedno dijete u razredu.

Dosadašnja istraživanja o utjecaju prehrane na ponašanje djece nisu donijela jednoglasne zaključke. Međutim, postoje dokazi kako pravilna i uravnotežena prehrana može značajno utjecati na ponašanje djece.

Slijedite temeljne principe zdrave prehrane

Prvi korak svakako treba biti usmjerenost na kvalitetu namirnica i temeljne principe pravilne prehrane:

• osigurati manje i češće zdrave obroke,
• dovoljan unos tekućine,
• dovoljan unos svježeg voća i povrća te
• pripaziti na odgovarajući unos esencijalnih masnih kiselina,
• ograničiti unos procesirane hrane bogate jednostavnim šećerima i aditivima.

Obratite pažnju na deklaracije

Prekomjerni unos procesirane hrane bogate aditivima poput umjetnih bojila, sve češće se povezuje s povećanom hiperaktivnošću i drugim poremećajima ponašanja u djece.

Iako još uvijek ne postoji konačan odgovor znanstvenika o utjecaju umjetnih prehrambenih bojila na poremećaje u ponašanju, Food Standards Agency (FSA) je 2019. godine izdala preporuke u kojima navodi kako određena umjetna bojila mogu povećati hiperaktivnost kod neke djece. Preporuka se odnosi na sljedeća bojila:

• sunset yellow FCF (E110),
• quinoline yellow (E104),
• carmoisine (E122),
• allura red (E129),
• tartrazine (E102) i
• ponceau 4R (E124).

FSA također napominje da ako hrana i pića sadrže bilo koji od spomenutih šest bojila na deklaraciji treba navesti i upozorenje kako „mogu imati štetan učinak na aktivnosti i pažnju u djece”.

Pripazite na specifične nutrijente

Neki od najvažnijih prehrambenih čimbenika za koje se vjeruje da igraju ulogu u razvoju i manifestaciji poremećaja u ponašanju uključuju nedostatak višestruko nezasićenih masnih kiselina, ali i vitamina D te željeza i cinka.

Omega-3 višestruko nezasićene masne kiseline imaju važnu ulogu u signalnim putevima između mozga i ostalih dijelova tijela, a istraživanja pokazuju da blagotvorno djeluju i na stabiliziranje promjena raspoloženja te, općenito, poboljšavaju koncentraciju, ponašanje i sposobnost učenja u djece s poremećajima u ponašanju.

Interesantan je podatak da je nedostatak vitamina D značajno veći u djece s poremećajem pažnje, a primjena vitamina D kao dodatka prehrani poboljšava kognitivne funkcije u domenama shvaćanja, pozornosti, suprotstavljanja, hiperaktivnosti i impulzivnosti.

Nedostatak željeza i cinka u djece također se povezuju s problemima u ponašanju. Razdoblje života do dvije godine karakterizira ubrzani razvoj mozga, zbog čega je nedostatak željeza u ovom razdoblju posebice opasan te može rezultirati dugoročnim problemima s pažnjom i raspoloženjem. Nove studije pak pokazuju kako mnoga djeca s poremećajem pažnje i hiperaktivnosti imaju razinu cinka u krvi nižu od prosječnih vrijednosti, a poboljšanje statusa cinka povezuje se i sa smanjenjem simptoma hiperaktivnosti, impulzivnosti i narušene socijalizacije.

Ne preskačite doručak

Istraživanje španjolskih znanstvenika iznjedrilo je vrlo zanimljive rezultate o dobrobitima doručka. Naime, rezultati velikog istraživanja pokazali su kako djeca se koja redovno doručkuju kod kuće bolje psihosocijalno razvijaju te imaju manje problema u ponašanju.

Problemi u ponašanju odnose se na kombinaciju emocionalnih problema, agresije i kršenja društvenih normi, hiperaktivnosti, problema s vršnjacima i prosocijalnog ponašanja. Istraživanje koje je započelo 2017. godine, uključilo je više od 3700 djece u dobi od četiri do 14 godina. Ukupno je 98,9% djece doručkovalo, a 95,8% je jelo doručak kod kuće. Prosječna dob bila je 9,4 godine, a 87% djece imalo je normalno psihosocijalno ponašanje. Rezultati ovog istraživanja dali su vrijedan uvid u utjecaj prehrane na zdravlje te konkretne preporuke za roditelje i djecu te su po prvi put pokazali kako nije bitno samo što jedeš već i kada i gdje.

Preskakanje doručka ili doručak koji se jede izvan kuće, povezan je s trostruko višim rizikom od psihosocijalnih problema kod djece i adolescenata. Naime, doručak koji se jede izvan kuće gotovo je jednako štetan kao i preskakanje doručka, a najvjerojatnije objašnjenje jest da je doručak koji se jede izvan kuće često, nutritivno gledano, lošije kvalitete u usporedbi s doručkom kojeg pripremimo kod kuće. Također, određene namirnice mogu povećati ili sniziti rizik razvoja problema u ponašanju:

• kava, mlijeko, čaj, čokolada, kakao, jogurt, kruh, tost, žitarice i peciva su povezani sa sniženim rizikom od problema u ponašanju,
• jaja, sir, šunka i suhomesnati proizvodi bogati zasićenim mastima i kolesterolom povezuju se s višim rizikom od devijantnog ponašanja,
• voće i voćni sokovi konzumirani ujutro nisu imali utjecaj na ponašanje.

Rezultati ovog istraživanja dodatno su potvrdili potrebu za promoviranjem doručka kao važnog dijela zdravog načina života, pogotovo u dječjoj populaciji. Zajednički obiteljski obroci važni su za stvaranje pravilnih prehrambenih navika kod djece.

Izvor: Program „Petica – igrom do zdravlja“