Priprema kože za sunce: oralna fotoprotekcija

Dolaskom toplijeg vremena i pojavom intenzivnijeg UV zračenja, mnogi pacijenti koji prethodno iskuse alergije na sunce, u ljekarni traže savjet koje dodatke prehrani koristiti za prevenciju ove alergije i kako pripremiti kožu za sunčanje.

Alergije na sunce ili primarne fotodermatoze

Alergije na sunce su kožne reakcije koje svrstavamo u primarne fotodermatoze. Javljaju se kod 10 do 20 posto ljudi, češće kod žena i osoba svjetlije puti.

Nakon višesatnog izlaganja suncu na izloženim dijelovima tijela javljaju se:

• neravan osip,
• crvenilo kože,
• plikovi ili pustule te
• svrbež.

Alergijska reakcija se može proširiti i na područja tijela koja su prethodno bila zaštićena odjećom. Iako fotodermatoze nisu ozbiljne, kod pacijenata izazivaju nelagodu zbog crvenila, intenzivne nadraženosti i svrbeža.

Zašto i kako nastaju alergije na sunce?

Istraživanja pokazuju da ljudi koji pate od fotodermatoza imaju oslabljenu staničnu obranu, zbog čega se njihova koža ne može obraniti od slobodnih radikala. Njihov imunosni sustav osunčane sastavnice kože prepoznaje kao strane te pokreće alergijsku reakciju što dovodi do karakterističnih simptoma.

UVA zrake dugih valnih duljina prodiru duboko u dermis kože, induciraju stvaranje visoko reaktivnih slobodnih radikala koji izazivaju oksidativni stres i posljedično oštećenje stanica, što se na koži očituje kao stvaranje ili povećanje postojećih hiperpigmentacija, ubrzano starenje kože i produbljivanje bora, stvaranje alergijskih reakcija ili nastanak opeklina.

Preparati za zaštitu kože „iznutra“

Pored topičkih fotozaštitnih sredstava s visokim SPF-om, na ljekarničkom tržištu su dostupni i oralni preparati za zaštitu kože „iznutra“ od UV zračenja i stvaranja slobodnih radikala.

Ti preparati se temelje na antioksidativnom djelovanju supstancija poput beta-karotena, astaksantina, luteina, zeaksantina, resveratrola, vitamina C i E, minerala cinka i selena, koenzima Q10, polifenola zelenog čaja, ekstrakta paprati Polypodium leucotomos…

Među najstarije korištene antioksidanse u svrhu oralne fotoprotekcije se ubrajaju karotenoidi, lipofilni pigmenti iz voća i povrća.

Beta-karoten

Beta-karoten je provitamin vitamin A koji se, nakon apsorpcije i ovisno o potrebama organizma, metabolizira u vitamin A, dok se likopen, lutein i zeaksantin ne mogu pretvoriti u vitamin A.

Ljudi ne mogu sintetitizirati beta-karoten te ga je potrebno unijeti namirnicama koje su njime bogate (mrkva, špinat, tikvice, slatki krumpir, dinja). Dodaci prehrani obično sadržavaju doze beta-karotena u rasponu od 1.5 mg do 15 mg.

Pokazalo se je da prehrana bogata beta-karotenom ili dodatkom prehrani sprječava stanična oštećenja, prerano starenje kože i rak kože. Beta-karoten štiti od opeklina od sunca (fotozaštita) inhibiranjem slobodnih radikala i suzbijanjem staničnog i tkivnog odgovora na upalu pri čemu je potrebno trajanje suplementacije od minimalno 10 tjedana. Pri dužem uzimanju potrebno ga je uzimati u kombinaciji s vitaminom E zbog sinergističkog učinka.

Beta-karoten predstavlja siguran dodatak prehrani. Njegovi štetni učinci uočeni su prilikom uzimanja visokih doza (više od 20 mg) koje mogu dovesti do žutila kože koje nestaje smanjenjem unosa. Određene studije povezuju unos visokih doza beta-karotena s povećanim rizikom od karcinoma pluća kod dugogodišnjih pušača, stoga se suplementacija beta-karotenom pušačima ne preporučuje.

Astaksantin

Posljednjih godina astaksantin je privukao pozornost zahvaljujući svojim izvanrednim antioksidativnim svojstvima, koja su mnogo jača od karotenoida te pozitivnim učincima na zdravlje kože i zaštitu od UV zračenja.

Astaksantin je metabolit kojeg prirodno sintetiziraju brojne bakterije, mikroalge i kvasci. Prisutan je u brojnim vrstama morskih plodova, lososu, škampima, jastogu, kalifornijskoj pastrvi. Komercijalna proizvodnja ovog pigmenta izvodi se kemijskom sintezom, a mikroalga Haematococcus pluvialis predstavlja najperspektivniji prirodni izvor za korištenje u dodacima prehrani.

Astaksantin je po strukturi sličan beta-karotenu, međutim, ne pretvara se u vitamin A. Biološki je puno aktivniji od zeaksantina, luteina i beta-karotena. Sve je više dokaza da astaksantin posjeduje različite zdravstvene prednosti i da je važan nutraceutik za primjenu u području dermatologije. Predložen je niz potencijalnih mehanizama putem kojih astaksantin ostvaruje fotoprotektivno, antioksidativno i protuupalno djelovanje na kožu.

Iako ne postoji preporučeno dnevno doziranje astaksantina, većina dosadašnjih istraživanja koristila je između 2 i 24 mg kao dnevni raspon doziranja.

U studijama na ljudima, oralna konzumacija dodataka koji sadrže AST pokazala je pozitivne učinke na kožu, kao što su pomlađivanje kože lica, zaštita od fotostarenja uzrokovanog UV zračenjem, poboljšanja finih linija (bora), poboljšanja elastičnosti, vlage, veličine i teksture staračkih pjega.

Poželjno je da suplementacija astaksantinom započne četiri do šest tjedana prije intenzivnog izlaganja jačem UV zračenju, iako će i kod već nastalih kožnih promjena biti učinkovit u njihovom ublažavanju.

Iz svega navedenog astaksantin, možemo preporučiti kao učinkovit i siguran nutraceutik za pripremu kože od UV zračenja, ali i kao nutraceutik u svrhu anti-aginga.