O nordijskom hodanju sve znamo. No jeste li čuli za nordijsku prehranu?

Jedan od posljednjih  trendova u prehrani koji se pojavio unatrag nekoliko godina je nordijska prehrana, koja zapravo nije poseban novitet. Ovaj način prehrane temelji se na tradicionalnim namirnicama koje se konzumiraju u nordijskim zemljama, a prilagođena je prema Baltičkoj piramidi pravilne prehrane iz 2004. godine.

Kao što i samo ime sugerira, nordijska prehrana način je prehrane koji se temelji na tradicionalnim namirnicama nordijskih zemalja, kao što su Norveška, Danska, Švedska, Finska i Island.

Rješenje sa sjevera za višak kilograma

Termin „nordijska prehrana“ kreirala je 2004. godine skupina nutricionista, znanstvenika i kuhara kako bi povećali svijest o rastućoj stopi prevalencije pretilosti u Zapadnom svijetu, u odnosu na zemlje sjeverne Europe gdje je stopa prevalencije pretilosti neusporedivo niža.

Uspoređujući ovaj način prehrane s tipičnom prehranom Zapadnog svijeta, nordijsku prehranu karakterizira značajno viši unos namirnica biljnog podrijetla, ribe, plodova mora te masti biljnog podrijetla, a niži unos mesa, mliječnih proizvoda, dodanog šećera i alkohola.

Što se konzumira, a što ne?

Prema učestalosti konzumacije namirnice dijelimo u sljedeće skupine:

• Često se konzumira: voće (posebno bobičasto), povrće (osobito korjenasto povrće), mahunarke, krumpir, cjelovite žitarice (ječam, zob i raž), sjemenke, orašasto voće, raženi kruh, riba i morski plodovi, začinsko bilje te repičino ulje.
• Umjereno: meso divljači, jaja, sir i fermentirani mliječni proizvodi.
• Rijetko: ostalo crveno meso i masti životinjskog podrijetla.
• Nikada ili gotovo nikada se konzumiraju: bezalkoholni napitci, dodani šećer, procesirano meso, brza hrana.

Nordijska vs. mediteranska prehrana

Nordijska prehrana zapravo je vrlo slična mediteranskom načinu prehrane. Oba režima prehrane prednost daju hrani biljnog podrijetla kao što su cjelovite žitarice, voće i korjenasto povrće te ribi i morskim plodovima, a ograničavaju konzumaciju crvenog mesa, mliječnih proizvoda, dodanog šećera i procesirane hrane.

Osnovna razlika između ovih načina prehrane je u glavnoj masnoj jedinici koja se koristi u pojedinoj prehrani – u nordijskoj prehrani naglasak je na repičinom ulju, dok je mediteranska prehrana opće poznata po ekstra djevičanskom maslinovom ulju.

Zanimljivo, obje vrste ulja blagotvorno djeluju na zdravlje srca i krvnih žila povećanjem razine „dobrog“ kolesterola (HDL), a snižavanjem razine onog „lošeg“ (LDL) kolesterola.

Blagotvorni učinci nordijske prehrane na zdravlje

Osim što ovakav način prehrane može pomoći u redukciji tjelesne mase, što potvrđuju studije, također može biti od koristi u cilju poboljšanja zdravlja cijelog organizma te potencijalno prevenirati različite kronične bolesti.

Svjetska zdravstvena organizacija nedavno je potvrdila kako i mediteranska i nordijska prehrana mogu smanjiti rizik od razvoja različitih vrsta karcinoma, dijabetesa tipa II te bolesti srca i krvožilnog sustava.

Studije su također potvrdile kako nordijska prehrana može smanjiti sistolički i dijastolički krvni tlak, te utjecati na normalizaciju razine kolesterola u krvi. Konkretno, rezultati studije provedene tijekom šest mjeseci 2014. godine na ispitanicima koji su pretili (prosječnog indeksa tjelesne mase 30,2 kg/m2) pokazali su kako je uvođenje nordijske prehrane utjecalo na smanjenje sistoličkog i dijastoličkog krvnog tlaka za 5,1 odnosno 3,2 mmHg, u usporedbi s kontrolnom skupinom.

Članak nastavite čitati na stranici Vitaminoteke.