Maligni melanom: uzroci, simptomi i liječenje

Melanom je tumor koji nastaje u pigmentnim stanicama kože, tzv. melanocitima. Osim na koži, rijetko se može se javiti i u području oka, vidljivih sluznica (npr. usne, nosne šupljine ili anogenitalnog područja) te sluznica unutarnjih organa. U odnosu na većinu ostalih tipova tumora kože, melanom se zbog svoje sklonosti relativno ranom regionalnom, a kasnije i metastaziranju u udaljene organe, smatra visoko malignim tumorom.

Iako, na sreću, spada u nešto rjeđu skupinu kožnih tumora (oko 3 % svih kožnih tumora), pažnje je vrijedan podatak o stalnom porastu broja novooboljelih u čitavom svijetu. Tako se u posljednjih tridesetak godina učestalost melanoma u Hrvatskoj povećala za 300 posto te, prema gruboj statistici, od njega godišnje oboli 13,2 na 100.000 stanovnika (2005).

Uzroci i čimbenici rizika

UV zračenje. Kako se maligni melanom u većini slučajeva javlja na dijelovima tijela izloženima suncu i to u osoba koje su se prekomjerno (a najčešće bez zaštite) izlagale sunčevoj svjetlosti, smatra se da je UV zračenje, bilo sunčevo ili umjetno – putem solarija, glavni čimbenik u nastanku malignog melanoma. Važno je naglasiti da naša koža ima sposobnost „pamćenja“ opeklina, odnosno oštećenja kože još od najranijeg djetinjstva. Tako se podatak o tri i više opeklina s mjehurima kao posljedicama sunčanja, a osobito prije 20. godine života, smatra rizičnim za kasniji razvoj melanoma.

Genetska sklonost. Obiteljska anamneza o oboljelima od melanoma također povećava rizik u ostalih krvnih srodnika.

Preboljeli melanom ili drugi karcinom kože. Osobna anamneza preboljelog melanoma kao i ne-melanomskih karcinoma kože također predstavlja rizik.

Atipični madeži. Iako se može razviti i na prethodno nepromijenjenoj koži, melanom se u više od polovice slučajeva razvija iz već prisutnih madeža tj. nemalignih promjena na koži. Postojanje većih (preko 0,5 cm) te brojnijih madeža, a svakako atipičnih (tzv. „displastičnih“) madeža, predstavlja povećan rizik za malignu alteraciju (promjenu). Normalni madeži općenito su simetrični i manji od 0,5 do 0,6 centimetara u promjeru, oštro su ograničeni od okoline te ravnomjerno pigmentirani. Prisutni su od rođenja ili pak nastaju tijekom života, a pojedini madeži mogu i potpuno nestati. S druge strane, smatra se da 1 od 10 ljudi ima barem jedan atipičan madež tzv. „displastičan nevus“. Takvi madeži odstupaju od uobičajenog izgleda neravnomjernom bojom, veličinom (često iznad 1 cm) ili nepravilnim oblikom te predstavljaju opasnost od maligne alteracije.

Boja kože. Iako svijetla put povećava rizik od razvoja melanoma, i ljudi tamnije puti mogu oboljeti od ove maligne bolesti. Tako su neki oblici melanoma, primjerice onog koji se razvija na sluznicama ili u području nokta tj. na područjima koja nisu pod direktnim utjecajem UV zračenja, češći kod osoba tamnije boje kože.

Značajno oslabljen imunitet. Na kraju treba spomenuti kako i imunosupresija, odnosno značajno smanjena obrambena sposobnost organizma uslijed, primjerice, transplantacije, leukemije ili AIDS-a, također može pogodovati nastanku melanoma.

Postavljanje dijagnoze

Poznato je kako se melanom na koži najčešće javlja na mjestima izloženima suncu: licu, leđima, rukama i nogama. Međutim, ne smiju se previdjeti ni ostale moguće lokacije melanoma na koži: vlasište, dlanovi, tabani, ležište nokta te prsti na rukama i na nogama.

Melanom se može pojaviti u različitim morfološkim oblicima te ne postoji jedinstven i tipičan izgled melanoma. Njegov nastanak signalizira ili promjena u madežu koji je do tada postojao ili pojava nove neuobičajene tvorevine na koži.

Boja je najčešće nejednolika, a varira od svijetlo do tamnosmeđe i crne te plavkasto crne i sive boje. Mogući su i tzv. amelanotični, odnosno nepigmentirani oblici melanoma. Često su prisutne i sekundarne promjene poput ulceracija, krusti, vlaženja i sklonosti krvarenju na dodir.

Sumnju na melanom mogu dakle pobuditi odstupanja od uobičajenog izgleda pigmentiranih promjena kože, prema mnemoničkom pravilu ABCDE:

• A (engl. asymmetry) – asimetrija.
• B (engl. borders) – granice; nepravilna ograničenost, ponekad i uz satelitske manje pigmentacije u okolini,
• C (engl. color) – boja; vrlo tamna ili nejednolika, tj. različite boje unutar pigmentacije, kao i svaka promjena boje,
• D (engl. diameter) – promjer veći od 5 mm,
• E (engl. evolution) – „razvoj“, tj. svaka promjena kožne pigmentacije, npr. zadebljanje, kao i svako ljuskanje, svrbež, krvarenje, sekrecija ili promjena u teksturi.

Samopregled madeža

Uputno je povremeno pregledati vlastite madeže, one teže dostupne i uz pomoć ogledala, najbolje jednom mjesečno. Ne treba zaboraviti vlasište, nokte, dlanove i tabane, kao ni anogenitalno područje.

Osobama s povećanim rizikom od razvoja malignog melanoma svakako se, uz samokontrolu, preporučuje i specijalistički pregled kože jednom godišnje.

Liječenje

Osnovna terapija melanoma je kirurško odstranjenje. Stadij bolesti, pa tako i daljnje liječenje i prognoza, prvenstveno ovise o debljini tumora (Breslowljeva klasifikacija) koju određuje patolog analizirajući odstranjeni tumor pod mikroskopom.

Prilikom odstranjenja melanoma može se u istom aktu učiniti i tzv. „sentinel biopsija“ tj. utvrđivanje zahvaćenosti limfnog čvora vrata u kojem se najprije očekuju regionalne metastaze tumora. Takav postupak nije potreban kod početnih, tankih melanoma koji ne metastaziraju. Međutim, ponekad će, s obzirom na debljinu tumora ili na zahvaćenost limfnih čvorova vrata, biti potrebna i opsežnija operacija limfnih čvorova na toj strani vrata.

Ovisno o stadiju proširenosti bolesti dodatne terapije koje dolaze u obzir su radio-, kemo- te imunoterapija.

Prevencija

Iako je melanom tip tumora kože s najvećim afinitetom za stvaranje metastaza, bitno je naglasiti da, ako se otkrije u početnom stadiju, postoji mogućnost gotovo 100 % izlječenja. Međutim, primarna prevencija nastanka melanoma je svakako najsigurnija. Potrebno je pridržavati se dobro znanih uputa: izbjegavati sunce između 10 ujutro i 5 sati popodne, a prilikom boravka na suncu koristiti kremu s visokim zaštitnim faktorom (najmanje SPF 15), zaštitnu odjeću te UV zaštitne naočale.