Jedno lice Parkinsonove bolesti

Parkinsonova bolest pripada skupini stanja koje svrstavamo u poremećaje sustava za pokretanje, a nastaje zbog gubitka neurona koji luče dopamin. Gubitak neurona je najizraženiji u „crnoj tvari“ (supstanciji nigri), dijelu mozga koji luči dopamin. Dopamin „upravlja“ dijelovima mozga koji su odgovorni za izvođenje pokreta i koordinaciju.

Parkinsonova bolest se javlja sporadično, najčešće između 40. i 70. godine života, a nakon 65. godine, otprilike 1% populacije je oboren ovom bolešću. Njezin uzrok je za sada još nažalost nepoznat.

Simptomi

Parkinsonovu bolest karakteriziraju četiri glavna simptoma, a to su:

• tremor ili drhtanje šaka, ruku, nogu, čeljusti i lica;
• bradikinezija ili polaganost pri izvršavanju pokreta;
• rigiditet ili ukočenost udova i trupa;
• nestabilnost tijela ili poremećaj ravnoteže i koordinacije.

Riječ je o kroničnom, progresivnom poremećaju čije napredovanje bolesnicima stvara poteškoće u hodanju, govoru ili izvršavanju drugih jednostavnih zadataka.

Rani simptomi bolesti su najčešće blagi i nastaju postepeno. Kada bolest uznapreduje, drhtanje ili tremor, koji zahvaća najveći dio oboljelih od Parkinsonove bolesti, može ometati dnevne aktivnosti. Promjene koje nastaju rezultat su progresije bolesti, tj. smanjenog stvaranja dopamina u mozgu što onemogućuje normalnu kontrolu pokreta.

S obzirom na to da s vremenom promjene zahvaćaju i druge moždane regije, javljaju se i drugi, takozvani ne-motorni simptomi Parkinsonove bolesti. Ne-motorni simptomi uključuju depresiju i druge promjene raspoloženja, poremećaj osjeta mirisa, otežano gutanje, žvakanje i govor, probleme s mokrenjem ili konstipaciju, druge gastrointestinalne smetnje, kožne probleme, te ometanje sna.

Dijagnosticiranje i liječenje

Trenutno ne postoje laboratorijski niti krvni testovi koji dokazano pomažu u dijagnostici Parkinsonove bolesti. Stoga se dijagnoza postavlja klinički, na temelju anamneze i kliničkog pregleda. Postavljanje točne dijagnoze može potrajati, a liječnici najčešće traže isključivanje drugih bolesti ili stanja pomoću metoda slikovnog prikaza i laboratorijske dijagnostike.

Zahvaljujući napretku medicine i tehnologije danas postoje brojne opcije u liječenju Parkinsonove bolesti. Za suzbijanje simptoma na raspolaganju imamo brojne lijekove, a sve se češće izvode i kirurški zahvati. Nikako ne smijemo zanemariti izrazito povoljan utjecaj redovite tjelovježbe i zdrave prehrane na poboljšanje kvalitete života naših bolesnika.

Objavljena je knjiga „Jedno lice Parkinsonove bolesti“

Prošle je godine objavljena knjiga „Jedno lice Parkinsonove bolesti“ koju potpisuju Marina Baričević i autorica ovog članka, doktorica Sandra Morović, a koja u prvi plan stavlja suradnju pacijenta i njegova liječnika. Knjigu je objavio zagrebački nakladnik „In. Tri“.

Kako ističe nakladnik, knjiga „Jedno lice Parkinsonove bolesti“ nije tek jedna od onih kroz koju će čitatelj dobiti stručnu podlogu za razumijevanje Parkinsonove bolesti, već „štivo koje u prvi plan stavlja suradnju pacijenta i njegova liječnika, suradnju koja – prožeta povjerenjem i poštovanjem dviju autorica – potiče, nadahnjuje, ohrabruje, daje snagu“.

Autorica Marina Baričević, koja boluje od Parkinsonove bolesti, na zanimljiv način formulira sve što je proživjela i osjećala od pojave prvih simptoma bolesti pa do danas, dok autorica stručnoga dijela knjige, doktorica Sandra Morović bolest prikazuje prihvatljivim jezikom, razumljivim svakom čitatelju, rečenicama koje nose bitnu informaciju, ali i njezinu emociju.

„Knjigu Jedno lice Parkinsonove bolesti napisala je pacijentica koja boluje od Parkinsonove bolesti, s paralelnim pojašnjenjima patoloških zbivanja napisanim od strane specijalistice neurologije. Takva simbioza je unikatna, što tom djelu daje poseban značaj. Bit će to interesantno i poučno štivo koje će mnogima pomoći u poboljšanju kvalitete života i nošenju s Parkinsonovom bolesti.”, napisao je u svojoj recenziji doc. dr. sc. Hrvoje Budinčević, dr. med., spec. neurolog.

Promociju knjige možete i pogledati na ovoj poveznici.