Neurologija - 12. veljače 2018.
AUTOR ČLANKA - Akademkinja Vida Demarin

Tajne ljudskog mozga: doznajte sve o mističnoj ulozi zrcalnih neurona

Otkriće zrcalnih neurona prije 20 godina zaintrigiralo je neuroznanstvenike bacajući sasvim novo svjetlo na poimanje humanosti. O čemu je riječ i što za nas znače spoznaje o zrcalnim neuronima?

zrcalni neuroni

Zrcalni neuroni su, prema mišljenju dijela neuroznanstvene zajednice, jedno od najvažnijih otkrića u neuroznanosti u posljednje vrijeme.

Mnogi istraživači, kao što je, primjerice, profesor Vilayanur S. Ramachandran, američki neuroznanstvenik iz San Diega, pripisuju im važnu ulogu u našem poimanju humanosti – empatiji, jeziku te općenito u nastanku ljudske kulture. No, mišljenja o tome su podijeljena pa dio njih misli kako još nemamo jasne dokaze o ulozi i važnosti zrcalnih neurona kod čovjeka. Od opsežnih istraživanja koja su u tijeku očekujemo dodatne i detaljnije rezultate.

O čemu je zapravo riječ?

Prva istraživanja na majmunima

Grupa talijanskih istraživača sa Sveučilišta u Parmi, Giacomo Rizzolatti, Vittorio Gallese, Luciano Fadiga i Leonardo Fogassi, objavili su 1996. godine svoje rezultate istraživanja na majmunima. Pomoću elektrode koja je bila postavljena u dijelu mozga, ustanovili su da se grupa živčanih stanica (neurona) aktivira kad majmun obavlja određenu radnju (npr. uzima kikiriki), no da ta ista grupa neurona postaje aktivna i kad majmun samo promatra istraživača dok obavlja istu takvu radnju.

>> Saznajte još: redovita fizička aktivnost i aktivnost mozga važne su kako bi se smanjio rizik od moždanog udara. Kliknite i saznajte što još možete učiniti kako biste očuvali zdravlje mozga <<

Zrcalni neuroni kod majmuna aktiviraju se i zvukom. Naime, krckanje prilikom otvaranja ljuske kikirikija također je uzrokovalo aktivaciju zrcalnih neurona.

A što je s ljudima?

S obzirom na to da nije moguće studirati aktivnosti pojedinačnih neurona u ljudskom mozgu, kao što je to bilo u pokusu na majmunima, dokazi o zrcalnim neuronima kod ljudi su indirektni, dobiveni pomoću funkcionalnih slikovnih prikaza (funkcionalna magnetska rezonanca, fMRI).

Pokazalo se da i u ljudi postoje specijalne grupe neurona koje reagiraju na opisani način, dakle da postoji takozvani sistem zrcalnih neurona.

Prije otkrića zrcalnih neurona znanstvenici su općenito vjerovali da ljudski mozak upotrebljava logično razmišljanje u interpretaciji i predviđanju akcija drugih ljudi. Sada, međutim, mnogi vjeruju kako mi razumijemo druge ljude ne razmišljanjem, nego osjećajima.

Čini se kako nam zrcalni neuroni omogućuju da predvidimo ne samo akciju druge osobe nego da razumijemo namjeru i osjećaje koji su u podlozi tih akcija. Ako, na primjer, vidimo nekog da se smije, naši zrcalni neuroni za smiješak će se također aktivirati stvarajući osjećaj u našem umu koji je povezan sa smiješkom. Odmah i bez ikakvog napora imat ćemo i mi takvo iskustvo.

Nove spoznaje

Istraživanja zrcalnih neurona pomažu neuroznanstvenicima da pronađu podlogu socijalnih interakcija. Ta istraživanja vode do novih uvida – kako i zašto razvijamo empatiju za druge ljude – do više znanja o autizmu, shizofreniji i drugim bolestima mozga za koje su karakteristične slabe socijalne interakcije.

Pretpostavlja se da je sustav zrcalnih neurona odgovoran za naš osjećaj nelagode u želucu i boli kad vidimo osobu koja se udarila, primjerice, u granu šećući kroz šumu, ili za osjećaj uzbuđenja kad gledamo sportski susret u kojem tim za koji navijamo pobjeđuje, neugodan osjećaj razočaranja ako gubi i sl.

Donose, također, novu teoriju o razvitku i učenju jezika, kao i nove terapije za što uspješniji oporavak osoba koje su preboljele moždani udar.

Zrcalni neuroni u službi oporavka

Stimuliranje sustava zrcalnih neurona kod osoba koje su preboljele moždani udar, kad im se opetovano pokazuje određena akcija (npr. pomoću videofilma), može ubrzati oporavak motornih funkcija i poboljšati pokretljivost. Također se tim bolesnicima može izravno pokazivati kako uzeti različite predmete i kako ih upotrijebiti.

Naime, prema teoriji zrcalnih neurona, u mozgu osobe koja gleda istraživača kako uzima predmet i što radi s njim, aktiviraju se, kao što znamo, isti neuroni koji bi se aktivirali da sama ta osoba radi tu istu radnju, što također dovodi do bržeg oporavka. Istraživanja koja su uvezi sa sustavom zrcalnih neurona kod ljudi sve je više i to u različitim disciplinama – od uskomotornih aktivnosti do istraživanja moguće empatije, problema u komunikaciji, učenja i razvoja jezika.

Je li sve doista tako?

Jedan od glavnih „protivnika“ davanja previše značaja sustavu zrcalnih neurona je profesor Gregory Hickok iz Kalifornije koji je silno skeptičan u vezi s time da im se pripisuje centralna uloga u empatiji, govoru i razumijevanju autizma te uopće razumijevanju pokreta i gesti i njihovog značenja. Hickok se boji da bi nas takva, relativno jednostavna objašnjenja mogla spriječiti u pronalaženju pravih uzroka, a time i liječenja bolesti kao što je autizam.

Jedan od glavnih „protivnika“ davanja previše značaja sustavu zrcalnih neurona je profesor Gregory Hickok iz Kalifornije koji se boji da bi nas takva, relativno jednostavna objašnjenja mogla spriječiti u pronalaženju pravih uzroka, a time i liječenja bolesti kao što je autizam

Ostaje također i određena tehnička poteškoća: zrcalni neuroni, naime, nisu u potpunosti u područjima mozga gdje su locirani, tako da je i dalje teško sasvim točno ocijeniti njihovu ulogu kad se to cijelo područje aktivira. Neki autori (npr. Marco Iacobini) sugeriraju da bi matematički modeli mogli biti od koristi u tim istraživanjima.

Kao što kaže Iacobini, više istraživanja s elektrodama duboko postavljenima u mozak neuroloških bolesnika te istraživanja jesu li zrcalni neuroni znak (biomarker) društvenosti, dat će nova moguća pojašnjenja. Istraživanja i debate se nastavljaju. U očekivanju novih spoznaja, koristimo sustav zrcalnih neurona na najbolji mogući način.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama