ADIVA > ADIVA Plus sadržaj

Imate tetovažu? Redovito nanosite zaštitu od sunca 

Tetovirani dio kože znatno burnije reagira na sunce od kože bez tetovaže. Dijelove kože s novom tetovažom ne smije se izlagati suncu najmanje šest tjedana, a starije tetovaže treba redovito mazati zaštitnim kremama s visokim SPF faktorom, najbolje 50

tetovaže i sunce
PREGLED SADRŽAJA
  1. Tipovi tetoviranja prema dermatolozima 
  2. Jesu li boje za tetoviranje sigurne? 
  3. Zdravstveni rizici tetoviranja 
  4. Tetovaže i sunce 

Tetoviranje je invazivni postupak nanošenja obojenog pigmenta u gornji sloj kože uz pomoć posebne igle. Tetoviranje je vrlo popularno i procjenjuje se da je 12 % Europljana tetovirano. S pitanjem popularizacije oslikavanja tijela bave se mnogi stručnjaci: sociolozi, psiholozi, povjesničari umjetnosti, ali i zdravstveni stručnjaci. Različiti su razlozi tetoviranja kojim se prenosi poruka: odavanje počasti i trajno vezanje s nekom osobom ili pak pripadnost nekom društvu ili religiji, obilježavanje važnih događaja u životu, izražavanje osobnosti ili kreativnosti, skrivanje određenih tjelesnih nedostataka, skrivanje emotivnih problema, izražavanje određenog bunta i drugi. 

Ljetne opekline: kako se zaštititi da nam ne zagorčaju odmor

Tipovi tetoviranja prema dermatolozima 

Dermatolozi razlikuju nekoliko različitih tipova tetoviranja: 

Traumatsko je ono koje nastaje uslijed ozlijede, kao što je ulazak ugljena pod kožu ugljena (kod rudara), asfalta (kod cestarskih radnika) ili uboda grafitnom olovkom. Medicinsko se tetoviranje provodi u postupku rekonstrukcije dojke nakon mastektomije kod liječenja tumora dojke te se posebnim postupkom boji aureola umjetno oblikovane bradavice dojke. 

Tetoviranje u svrhu ukrašavanja dijela tijela trebali bi provoditi dobro školovani majstori tetoviranja, pri čemu bi trebali i adekvatno savjetovati klijenta oko izbora tetovaže, kao i mjesta na tijelu na kome će ona biti nanesena. Naime, tetovaža se vrlo teško uklanja i to metodama dermoabrazije (struganja kože), laserskim uklanjanjem ili kirurškim odstranjenjem tog dijela kože. 

Jesu li boje za tetoviranje sigurne? 

Boje koje se unose pod kožu sadrže različite kemijske spojeve kojima se postiže intenzitet boje te spojeve koji tu boju fiksiraju pod kožom, održavajući trajnost boje. Crna boja se priprema od ugljena i sadrži organske učvršćivače, dok druge boje, poput crvene, žute, zelene ili plave, često sadrže spojeve metala, nikla, kroma, mangana, kobalta, koji su izrazito alergeni. 

Hrvatski zakoni i pravilnici ne propisuju posebno koja se boja može koristiti za tetoviranje, no na razini Europske unije agencija za kemikalije ECHA odgovorna je za praćenje sigurnosti primjene različitih kemikalija. Još 2022. godine donesena je Uredba REACH kojom su zabranjeni brojni kemijski spojevi, od kojih su neki bili sadržani i u bojama za tetoviranje. Ovom Uredbom se neprestano prate i, prema potrebi, zabranjuju opasne kemikalije na razini Europske unije, odnosno odobravaju one sigurne, što se onda odnosi i na Hrvatsku. 

Zdravstveni rizici tetoviranja 

Što se više ljudi tetovira, veće su incidencije mogućih zdravstvenih rizika i svakako je više zabilježenih dokaza. Najčešći zdravstveni rizik nastaje zbog mehaničke ozlijede kože, pri čemu se javljaju bol, crvenilo i upala. Ubadanje igle pod kožu nosi i rizik prijenosa uzročnika infekcija, najčešće bakterija, zbog nesterilnih instrumenata. Bakterijske infekcije zahtijevaju antibiotsko liječenje. 

Pri savjesnom provođenju postupka su mogućnosti razvoja infekcija svedene na minimum, no uvijek se javlja rizik nastanka alergijskih reakcija. Alergijske reakcije mogu nastati odmah po nanošenju tetovaže, no mogu se javiti i godinama kasnije. Biljni pigmenti, poput kane, smatraju se bezopasnima i traju kratko, ali i na njih su moguće alergijske reakcije. 

Zdravstvene stručnjake najviše brine može li boja za tetoviranje povećati rizik za razvoj karcinoma. Postoje dokazi da vrlo fine čestice boje dopiru do bliskih limfnih čvorova gdje se talože i boje ih. Izazivaju kronične upale, koje su u nekim dokazanim slučajevima izgledale poput kancerogenih stanica, a prisutna boja ujedno otežava dijagnostiku pravog tumora. Postoje i sumnje da se čestice boje mogu taložiti i u drugim organima što izaziva sve veću zabrinutost, jer nije poznato što će se događati tijekom godina u organizmu. 

Tetovaže i sunce 

No bez sumnje je dokazano da tetovirani dio kože znatno burnije reagira na sunce. Novo tetovirana koža uopće se ne smije izlagati suncu najmanje šest tjedana, a starije tetovaže treba redovito mazati zaštitnim kremama s visokim SPF faktorom, najbolje 50. 

Ne samo da boja tetovaže blijedi pod suncem, već je koža na kojoj je nanesena trajno ozlijeđena i zbog toga znatno osjetljivija na UV zrake i opekline, kao i njihove posljedice poput znatnijeg isušivanja kože i boranja.