Riječ farmaceuta - 20. lipnja 2019.
AUTOR ČLANKA - Aleksandra Grundler Bencarić, mag. pharm.

Vjerujete li svemu što pročitate na internetu? Oprezno s lažnim medicinskim vijestima

Internet i društvene mreže preplavljeni su vijestima čiji sadržaj nimalo ne odgovara činjenicama te mogu ugroziti ne samo zdravlje nego i život

Vjerujete li svemu što pročitate na internetu Oprezno s lažnim medicinskim vijestima

Samo zbog širenja lažne objave danas je moguće da dijete umre od posljedica bolesti koja se mogla spriječiti.

U današnje doba, kad mnogi sate i sate provode ispred zaslona čitajući goleme količine objava, širenje vijesti, a time i onih lažnih, lakše je nego ikad. Lažne su vijesti oblik propagande koja se koristi neprovjerenim činjenicama radi dezinformiranja, zastrašivanja, paranoje ili senzacionalizma kako bi se privukla pozornost zbog nametanja mišljenja te, nerijetko, ostvarivanja nekog oblika prodaje.

Lažne medicinske informacije najčešće daju jednostavne i razumljive poruke koje ljudi žele čuti. Vrlo su učinkovite jer nude nadu i obećanje izlječenja ili sprečavanja nastanka neke strašne bolesti. Prave medicinske vijesti često su komplicirane. Osobama koje nemaju medicinsku naobrazbu su nerazumljive i krajnja im je poruka najčešće oprezna, neobećavajuća, a nerijetko je riječ i o lošoj vijesti. To je i razlog zašto se neprovjerene informacije šire brže od provjerenih te istinitih medicinskih informacija.

Oprezno s krivotvorinama: Najčešći farmaceutski zločini na internetu

Lažne informacije izazivaju više pozitivnih emocija

Istraživanja su pokazala da ljudi na društvenim mrežama češće dijele lažne informacije jer izazivaju više pozitivnih emocija. Istodobno je u krugu osoba koje međusobno dijele informacije više onih sličnog načina razmišljanja. To pogoduje dijeljenju iste informacije i po nekoliko puta, što pak osobu čini češće izloženom istoj informaciji iz „pouzdanog izvora“. Zbog toga takva lažna objava postaje prihvaćena te se u nju ne sumnja, niti se provjeravaju njezina izvornost i istinitost.

Širenje lažnih medicinskih informacija može imati ozbiljne posljedice na zdravlje, ne samo pojedinca, nego i cijele zajednice. Istraživači sa Sveučilišta Yale proveli su studiju na gotovo dva milijuna oboljelih od nekog oblika karcinoma koji su, vođeni objavama čudotvornih izlječenja, odbijali konvencionalnu terapiju. Potpuno je razumljivo da ljudi radije žele vjerovati u izlječenje tumora mozga kristaloterapijom, nego u postupak rezanja glave i uzimanja lijeka od kojeg je pacijentu toliko zlo da bi radije i umro nego podnio još jednu dozu.

Lažne informacije mogu ugroziti zdravlje

Vjerojatno se svi slažu da se, kad je riječ o liječenju, može i mora dopustiti da svatko ima pravo odlučivati o svojem liječenju i prihvaćanju ili odbijanju terapije. Pritom treba imati na umu učinak placeba i pozitivnog razmišljanja u samoiscjeljenju te pravo na određenu kvalitetu života, ali sve pod uvjetom da pacijent zaista razumije sve postupke i sve posljedice liječenja, odnosno neliječenja. I sve to uz jedini obvezujući zahtjev – da takva odluka ne ugrožava zdravlje neke druge osobe.

Jer, kad govorimo o zdravlju zajednice, lažne informacije moraju biti deklarirane kao lažne, odnosno kao opasne. Najbolji primjer je necijepljenje zbog kojeg danas imamo epidemije zarazih bolesti, poput ospica, koje su nekoć bile pod kontrolom. Samo zbog širenja lažne objave danas je moguće da dijete umre od posljedica bolesti koja se mogla spriječiti.

Zdravlje nije online: Zašto nam internet ne može reći točnu dijagnozu

Zdravlje nije online: Zašto internet ne može postaviti točnu dijagnozu

U današnje vrijeme internet sve češće zamjenjuje listanje medicinskih enciklopedija. Pa ipak, te se informacije moraju uzeti s dozom...

SAZNAJTE VIŠE

Naime, u vrijeme kad je na internetu i društvenim mrežama moguće objaviti bilo koju vijest, koju će u sekundi pročitati milijuni, a istodobno smo svjedoci stvarne promjene okoliša zbog klimatskih promjena, odnosno neviđenih razmjera industrijalizacije i gotovo čudotvorne tehnologije, razumljivo je da se javlja strah i da bujaju brojni pokreti, od onih koji se najozbiljnije spremaju za sudnji dan do onih koji vjeruju da je Zemlja ravna ploča i vraćaju se načinu života izvan civilizacije. Razumljivo je i da postoji opravdan strah od svjetske urote bankara, multimilijardera i farmaceutske industrije jer je istina da postoje primjeri uistinu neetičkih te medicinski neopravdanih i štetnih događaja.

Kako prepoznati lažne informacije?

Čemu onda vjerovati i kako razlikovati lažnu od provjerene informacije? Ponajprije, treba provjeriti čija je izvorna objava, a ne tko ju je prenio. Nudi li vijest jednostavno izlječenje, sigurno je lažna. Iza naslova „ovo vam liječnici ne govore“, ne stoji ništa drugo nego prizemno laganje i uzimanje novca.

Jednostavne upute poput „samo alkalizirajte organizam“, svakom razumnom čovjeku bi trebale biti smiješne jer kad bi bilo tako jednostavno, bilo bi vrlo malo bolesnih. Osim toga, svaku informaciju koja se čini zanimljiva treba provjeriti, odnosno guglati različita razmišljanja, ali pročitati i ona suprotstavljena.

Na kraju, razgovarajte o tome i sa svojim liječnikom ili ljekarnikom, pitajte javnozdravstvene stručnjake i budite radoznali u traženju prave istine.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button