Iz neurološke ambulante: što najčešće pitaju pacijenti s multiplom sklerozom?

Multipla skleroza (MS) je upalna demijelinizacijska, ali i neurodegenerativna bolest središnjeg  živčanog sustava (SŽS) kojeg čine mozak (uključujući i optičke živce) te vratna i prsna kralježnična moždina.

Na današnji dan donosimo odgovore na najčešća pitanja pacijenata koji boluju od MS-a.

Hoću li umrijeti od multiple skleroze?

Multipla skleroza nije smrtonosna bolest.

U osoba koje započnu preventivno liječenje u ranoj fazi bolesti, životni vijek je normalan. U osoba koje nisu liječene ili je liječenje započelo kasno, životni vijek može biti skraćen za 10 do 15 godina.

Hoće li moja djeca oboljeti od MS-a?

Multipla skleroza nije nasljedna bolest. Ta se bolest javlja sporadično, iako se u nekim obiteljima  javlja češće. Zato se danas smatra da multipla skleroza nastaje međuigrom genetskih i okolišnih čimbenika.

• Životni rizik od obolijevanja od multiple skleroze u Europljana iznosi oko 0,3%.
• Učestalost MS-a je za jednojajčane blizance oko 25-30%. To ukazuje na tzv. poligenski karakter bolesti, ali i na važnost okolišnih čimbenika.
• Za dvojajčane blizance rizik za razvoj multiple skleroze je od 2-5%.
• Rizik za razvoj multiple skleroze u djeteta jednog oboljelog roditelja je oko 2%.
• Prema nekim istraživanjima, rizik da će dijete majke oboljele od MS-a razviti bolest iznosi za dječake 1%, a za djevojčice do 4%.

Mogu li imati djecu iako imam MS?

Multipla skleroza ne utječe bitno na fertilitet i na trudnoću.

Tijekom trudnoće relapsi su reducirani, no poslije poroda relapsi mogu biti češći. Pokazalo se da je učestalost relapsa nakon poroda identična pojavi relapsa prije trudnoće. Oko 30% oboljelih žena nakon poroda je, prema ranijem istraživanju, razvijalo relaps, no uvođenjem imunomodulacijskog liječenja, stopa relapsa se smanjila na 14%.

Epiduralna, spinalna i opća anestezija su sigurne i mogu se provoditi u trudnice s multiplom sklerozom.

Postoje nedoumice o utjecaju dojenja na razvoj relapsa. Neke su studije pokazale da će dojenje barem prva dva mjeseca spriječiti razvoj relapsa, dok druge studije nisu pokazale takvo blagotvorno djelovanje dojenja. No dojenje se preporučuje osim ako postoji potreba nastavka liječenja te ga u takvim stanjima treba  prekinuti. Svakako je važno da se majka ne iscrpljuje nespavanjem te da ima  pomoć barem u prvim mjesecima nakon poroda.

Jesu li korisne specijalne dijete?

Ne! Nema nikakve djelotvorne dijete koja bi imala važnost za razvoj MS-a ili relapsa! Sva dosadašnja istraživanja pokazala su da je samo sniženje razine vitamina D jedina razlika između zdravih osoba i osoba oboljelih od MS-a. Treba uzimati vitamin oko 5000 UI tijekom zime, jeseni i ranog proljeća, a  po ljeti se treba sunčati, plivati i vježbati na suncu. U 20 minuta sunčanja, organizam prima oko 10.000 internacionalnih jedinica D vitamina. Ako ne podnosite sunce, tada treba uzimati manju dozu vitamina D u tableti i kapima i tijekom ljetnih mjeseci, npr. 8 do 10 kapi dnevno.

Nekada se nije savjetovalo sunčanje, no ono je apsolutno najbolje što se može napraviti, ali uz sve mjere opreza izlaganja suncu koje vrijede i za zdrave osobe. Naravno, ako ne podnosite sunce ili ako se pojačaju simptomi bolesti, tada se nemojte sunčati. Pojačanje simptoma uzrokovano je  povišenjem tjelesne temperature. Tada se na vlaknima s oštećenom mijelinskom ovojnicom teže šire najbrže frekvencije živčanih impulsa i to se može očitovati trncima, mutnijim vidom ili čak slabošću ekstremiteta. No kada se ohladite, npr. kupanjem u hladnijoj vodi, ti će simptomi nestati.

Nekada se smatralo da osobe s MS-om ne smiju vježbati i da moraju živjeti „pod staklenim zvonom“, što je apsolutno krivo. Vježbanje je jako dobro i potrebno ali, naravno, u onim mogućnostima u kojima se pretjerano ne iscrpljujete.

Najbolje je bolesniku s MS-om preporučiti zdravu mediteransku prehranu kao što je preporuka za zdrave osobe.

Mogu li ići na kirurško liječenje ako imam MS?

Opća kirurgija i sve vrste anestezije su sigurne u bolesnika s MS-om.

Mogu li se cijepiti ako imam MS?

Vakcinacija ne uzrokuje MS, niti uzrokuje nove relapse u multiploj sklerozi. U bolesnika s multiplom sklerozom se preporučuje izbjegavati cijepljenje živom, umrtvljenom vakcinom. Preporučuje se cijepljenje protiv influence.

Uzrokuje li MS ili inducira pojavu relapsa?

Nema dokaza da stres uzrokuje multiplu sklerozu, no stresni način života udvostručuje rizik od razvoja relapsa!

Utječe li pušenje na MS?

Pušenje povećava rizik od progresije MS-a.

Kako će multipla skleroza djelovati na daljnji život?

Multipla skleroza je bolest koja se javlja u mladih osoba, najčešće između 20. i 40. godine života. No razvija se i u djece, a nerijetko se dijagnosticira i u starijih osoba, najčešće kao posljedica dugotrajne , tihe, klinički nemanifestne bolesti.

Najveći broj bolesnika (80 – 85%) ima relapsno remitirajući oblik bolesti. U takvih osoba, u kojih se  odmah nakon liječenja relapsa (pulsna kortikosteroidna terapija ili plazmafereza), dakle u što ranijoj fazi bolesti počinje provoditi preventivno imunomodulacijsko liječenje, velike su šanse da se bolest zaustavi ili značajno ublaži. Danas, dapače, postoji mogućnost liječenja bolesnika koji slabije reagiraju na prvu liniju terapije ili koji imaju visoko aktivnu bolest, drugom linijom terapije.

U neliječenih bolesnika ili bolesnika s kasnim početkom preventivne terapije, najmanje 50% njih razvija unutar 10 do 20 godina izrazitije teškoće u hodu. Razvoj može biti i značajno brži u osoba koje su u prve dvije godine bolesti imale dva ili više relapsa, kao i u bolesnika koji su imali motoričke ispade u početku razvoja bolesti, ponavljane motoričke ispade ili izraženu nestabilnost i/ili disfunkciju mokraćnog mjehura. Takvi bolesnici moraju biti pomno praćeni, klinički i MR-om, da se na vrijeme uoči razvoj aktivnosti bolesti usprkos liječenju koje tada svakako treba promijeniti.

Kada bolest dosegne određeni stupanj razvoja, tzv. degenerativnu fazu, na nju više ne možemo djelovati lijekovima. Bolest tada poprima autonoman tijek. Zato je vrlo važno u ranoj, tzv. upalnoj fazi bolesti, biti vrlo aktivan u liječenju. Nažalost, nerijetko i bolesnici i liječnici budu zavarani naoko dobrim stanjem, što je često prisutno u ranoj fazi bolesti. No, bolest se ipak šuljajući širi ako dobro ne pazimo; može se razviti u progresivnu fazu koja se teško zaustavlja, a najučinkovitiji lijekovi je mogu tek usporiti. Razlog neliječenja učinkovitijim lijekovima do sada su nerijetko bili ekonomski problemi. Zbog činjenice da su skuplji lijekovi I i II linije terapije na listi HZZO-a tek od 30. 05. 2015., brojni  bolesnici nisu na vrijeme liječeni adekvatnijom terapijom. Nažalost, još uvijek postoje značajni financijski limiti u primanju brzog i učinkovitog liječenja multiple skleroze, koje ima vrlo nepovoljan utjecaj na daljnji tijek bolesti.

Više pitanja, stručnih odgovora i savjeta potražite na stranici Poliklinike Cortex