Vrijeme je za menopauzu – i što sad?

Ponekad bi nam moglo izgledati kao da hormoni diktiraju život žene – određuju kad će ući u pubertet, kad će zanijeti, kad će ući u menopauzu, upliću se u njezine emocije… Tijekom godina žena tako nauči puno o hormonima, prepoznaje ih po djelovanju, pa u zrelim godinama, osluškivanjem dinamike vlastita tijela, svaka može naslutiti ulazak u razdoblje hormonske mijene.

Prije posljednje menstruacije (menopauza) žena prolazi manje ili više intenzivno razdoblje koje traje od četiri do deset godina, a obilježeno je otežanim zanošenjem te manje ili više izraženim subjektivnim tegobama kao što su nesanica, promjene u raspoloženju, dinamici i trajanju menstruacijskog ciklusa, intenzitetu menstrualnog krvarenja i slično.

Danas su razvijeni i brojni testovi koji na neinvazivan način ocjenjuju hormonski status pojedine žene (ocjena vrijednosti hormona FSH, LH, estrogena i AMH iz uzorka krvi), a korisne informacije daje i ultrazvučni snimak jajnih stanica te izgleda i debljine sluznice maternice

Estrogen je glavni pokretač ženskog reproduktivnog sustava, no djeluje na brojne fiziološke funkcije u našem tijelu: ima ključnu ulogu u fiziologiji i metabolizmu masnog tkiva, izgradnji kostiju, izravno djeluje na srčanožilni i živčani sustav.

Promjene u lučenju hormona koje se događaju s godinama dovode do fizičkih promjena i simptoma koji su vrlo individualni te ovise o brojnim čimbenicima:

• životnom stilu
• osobnom stavu
• obiteljskoj genetici
• bolestima (povišen tlak, dijabetes, poremećaji rada štitnjače, autoimune bolesti).

Vrijeme promjena

Ulazak u razdoblje druge hormonske tranzicije (postmenopauza) ne ovisi o broju ostvarenih i iznesenih trudnoća, duljini dojenja, primjeni hormonske kontracepcije, o socijalnoj sredini iz koje žena potječe, kao ni o njezinoj tjelesnoj konstituciji ili etničkoj pripadnosti.

Naime, vrijeme ulaska u menopauzu genetski je predodređeno i ne mijenja se već stoljećima. Abnormalnosti na X kromosomu pojedine žene određuju njezin prijevremeni ili kasniji ulazak u menopauzu.

Dijagnoza menopauze postavlja se naknadno – sinonim je za posljednju menstruaciju

Danas su poznati pojedini čimbenici koji mogu pridonijeti ranijem ulasku u menopauzu, poput intenzivnog pušenja, a izloženost radioterapiji, odnosno zračenju, kao i primjena kemoterapeutika uzrokuje ulazak u jatrogenu (izazvanu) menopauzu.

Kirurške manipulacije unutar male zdjelice mogu prouzročiti raniji ulazak u hormonsku tranziciju, kao što i odstranjivanje jajnika iz medicinski opravdanih razloga za posljedicu ima kastraciju, odnosno menopauzu.

Vrijeme menopauze udruženo je s biološkim starenjem, a time i s porastom broja bolesti. Pad razine hormona (estrogena) neposredno je povezan s porastom kardiovaskularnih bolesti kao jednim od vodećih uzročnika smrti kod žena tijekom i nakon klimakterija. Neposredna posljedica njegova smanjenja jest i osteoporoza koja se smatra jednom od najozbiljnijih komplikacija perimenopauze i postmenopauze te može imati goleme posljedice na kvalitetu života žena.

Promjene u kvaliteti sluznica (očiju, usne šupljine, vagine) vidljive su zbog gubitka kvalitete kolagena, potkožnog masnog tkiva i vode u površinskim slojevima kože.

>>Menopauza ne mora biti kraj! Pripremite se za najbolje razdoblje u životu<<

Kako dalje?

Godišnje kontrole  

Ulaskom u hormonsku tranziciju simptomi mogu biti iznimno burni, a nakon njihova smirenja nužne su godišnje kontrole radi ocjene zdravstvenog stanja žene. Nužni su redoviti ginekološki pregledi uz ultrazvučnu ocjenu izgleda jajnika, maternice i dojki, a iznimno je važno kontrolirati laboratorijske parametre te zdravlje općenito, s posebnim naglaskom na kardiovaskularni i koštani sustav.

Fizička aktivnost

Hodanje i kretanje učvršćuju pokosnicu i mišiće, čime preveniraju posljedice osteoporoze pa se svakako preporučuje tjelesna aktivnost primjerena životnoj dobi i tjelesnim mogućnostima žene (joga, pilates, golf, nordijsko hodanje, planinarenje).

Vitamin D i kalcij

Konzumiranje hrane bogate vitaminom D ili unos dodataka prehrani koji sadrže ovaj vitamin sprečava razgradnju kostiju, a posebno je važno koristiti ga tijekom zime. Potrebno je jesti i hranu bogatu kalcijem ili i njega unositi u obliku pripravka kako bi se očuvalo zdravlje kosti.

Hormonsko nadomjesno liječenje

Tegobe poput nesanice, valova vrućine, noćnih znojenja, nepravilnosti rada srca i sličnog moguće je smanjiti primjenom hormonskih pripravaka.

Posljednjih godina, zahvaljujući novim spoznajama, i u Hrvatskoj su se znatno promijenili stavovi i razmišljanja žena o upotrebi hormonskog nadomjesnog liječenja (HNL). Danas se paleta preparata za HNL proširila, doze sintetskih hormonskih pripravaka znatno su se smanjile, a otvorila su se vrata i preparatima biljnog podrijetla koji djelovanjem sličnim sintetskim hormonskim pripravcima mogu poprilično ublažiti simptome.

Estrogen je glavni pokretač ženskog reproduktivnog sustava, no djeluje na brojne fiziološke funkcije u našem tijelu

Tako se nudi bogata paleta fitohormona brojnih proizvođača koji mogu nadomjestiti sintetske hormonske preparate ili, u kombinaciji s njima, olakšati razdoblje promjena. Novost je mogućnost primjene bioidentičnih hormonskih proizvoda (estrogenskih, testosteronskih i progesteronskih pripravka) u obliku krema koje izravnim nanošenjem na kožu zamjenjuju sintetičke proizvode.

Svaka žena je posebna

Ključan je individualan pristup svakoj ženi – sve smo različitih životnih stavova, načina života, psihofizičke kondicije… – pa primjena svakog proizvoda mora bitu u skladu sa životnim potrebama i željama ponaosob. Upotrebljavate li bilo koju vrstu HNL-a, nemojte naglo prestati uzimati preparat, nego to činite postupno i u dogovoru sa svojim liječnikom.

Danas doista postoji niz mogućnosti u korištenju brojnih proizvoda tijekom razdoblja promjena, ovisno o željama, zdravstvenim mogućnostima i cjelovitom zdravlju žene.