Žensko zdravlje - 21. studenoga 2018.
AUTOR ČLANKA - Sanja Petek Modrić

Prepoznajte tragove manjka estrogena na koži

U menopauzi dolazi do pada razine estrogena, što najviše dolazi do izražaja na našem najvećem organu – koži. Zrela koža traži posebnu njegu

Menopauza i tragovi estrogena na koži

Govoreći o razdoblju prije, tijekom i nakon menopauze, naravno da se uzima u obzir vraćanje hormonske ravnoteže, no u tom je slučaju potreban multidisciplinarni pristup u kojem se žena upućuje ginekologu.

U današnje vrijeme životni se vijek produljio, a s njime i naše zlatne godine te se povećava vjerojatnost da doživimo duboku starost. Zanimljiv je podatak da žene barem trećinu života provedu u menopauzi, odnosno postmenopauzi.

Stavimo li statistiku po strani, ostaje činjenica da menopauza očito nije kraj života, ali nosi sa sobom posljedice zbog velikih hormonskih, fizičkih te emocionalnih promjena. Kako bismo što kvalitetnije proživjele to razdoblje, moramo naučiti kako vratiti hormone u ravnotežu, odnosno kako „sanirati“ posljedice smanjene proizvodnje estrogena.

Poznato je da je naša koža ogledalo onoga što se zbiva u organizmu, kao što su oči ogledalo duše. Gotovo se nijedan poremećaj ne može dogoditi, a da trag ne bude vidljiv na koži.

Hormoni su dobro poznati „krivci“ za stanje našeg najvećeg organa. Tako su i najizraženiji i svima najuočljiviji znaci menopauze promjene koje nastaju tijekom ubrzanog starenja kože.

U tom razdoblju udruženim djelovanjem svih čimbenika nastupaju promjene koje zahvaćaju sva tri sloja kože. U površnom sloju, tzv. epidermi, usporava se ljuštenje starih, odumrlih stanica te proizvodnja novih, a smanjena je i količina kvalitetnih masnoća (lipida). Zbog toga koža postaje siva, tanka i suha te prošarana brojnim pigmentacijama i kapilarama.

>>Kako ostati svoja kada ti hormoni i mjehur ne daju mira<<

Gubitak kvalitete

Važne se promjene zbivaju i u srednjem sloju kože, tzv. dermi, čije su stanice pod izravnim utjecajem estrogena. Zbog njihova smanjenog utjecaja smanjuje se količina hijaluronske kiseline važne za volumen i „punoću“ kože lica.

Osim toga, smanjuju se i količina te kvaliteta kolagenih i elastičnih vlakana pa koža lica gubi elastičnost i čvrstoću te postaje sklona formiranju bora. Javljaju se dublje bore, osobito oko usana i nosa. Zbog preraspodjele masnog tkiva i gubitka napetosti mišića lica dolazi do formiranja „vrećica“ na donjem dijelu lica i obrazima.

Osim hormonalnih promjena ne smijemo zaboraviti spomenuti ni utjecaj fotostarenja, odnosno promjene kože nastale djelovanjem brojnih vanjskih čimbenika, posebice ultraljubičastog zračenja (otud i dolazi naziv fotostarenje).

Ukratko, suhoća postaje sve izraženija, uz bore se javljaju i mrlje, različite izrasline, a nakon povreda koža sporije cijeli. Sve je to posljedica promjena koje nastaju u samoj koži. „Živi“ dio površinskog sloja sve je tanji, a onaj „mrtvi“ sve deblji pa površina kože poprima grub izgled, hrapava je te sklonija ljuštenju.

Menopauza, odnosno smanjeno izlučivanje estrogena, negativno će se odraziti i na kvalitetu i na količinu vlasi na vlasištu pa one nerijetko postaju tanke, krhke i sklone pucanju

Kod nekih žena tijekom menopauze dolazi do vidljivoga gubitka kose te razvoja takozvane androgene alopecije, bez obzira na to dođe li samo do razrjeđenja kose na području tjemena ili čak do potpune ćelavosti. Promjena u boji vlasi nam je svima dobro poznata – zbog gubitka pigmenta, kosa postaje sijeda.

Svaka je žena posebna

Neke od tih promjena u menopauzi su bezopasne i neizbježne. Neke uzrokuju svrbež ili bol, a druge pak izazivaju gubitak samopouzdanja i loš osjećaj. No mnoge promjene, kako zdravstvene tako i estetske, mogu se spriječiti, odnosno dermatolog ih prema potrebi može ukloniti ili barem ublažiti.

Govoreći o razdoblju prije, tijekom i nakon menopauze, naravno da se uzima u obzir vraćanje hormonske ravnoteže, no u tom je slučaju potreban multidisciplinarni pristup tijekom kojeg se žena upućuje ginekologu te u suradnji s njim donosi odluku o eventualnom uvođenju hormonske nadomjesne terapije.

Treba istaknuti da pristup treba biti individualiziran i holistički jer svaka žena ima svoje specifičnosti. Mogu se općenito preporučiti neki prirodni preparati poput crvenolisne djeteline, izoflavona soje, ulja boražine ili već dobro poznate „ženske“ biljke cimicifuge, no i u tom se slučaju preporučuje poslušati savjet stručnjaka prije nego što se sami upustite u liječenje.  

Svakako treba razmisliti i o promjenama životnog stila, odnosno o fizičkoj aktivnosti i odgovarajućoj prehrani koja treba biti bogata kvalitetnim nutrijentima i raznovrsna uz uzimanje dovoljno tekućine (voda, čajevi, juhe…).

O mijenjanju nezdravih navika kao što je pušenje trebalo bi misliti i ranije, posebno zato što se uočava da kod žena koje puše menopauza nastupa i do dvije godine ranije. S druge strane, pušenje je jedan od čimbenika koji ubrzavaju starenje kože.

Kako njegovati kožu

Dakle, promjene u kvaliteti i debljini kože tijekom menopauze mogu prouzročiti svrbež, perutanje kože te pojavljivanje ljuskica, osobito tijekom hladnih, vjetrovitih mjeseci. Ne previše često kupanje te upotreba vrlo blagih, uljnih gelova ili sindeta ublažit će suhoću kože.

Potrebno je izbjegavati i upotrebu vruće vode koja snažno nadražuje i isušuje kožu. Nakon kupanja ili tuširanja preporučuje se nanošenje hranjivih mlijeka ili losiona dok je koža još vlažna. Aktivne tvari poput ureje, alfa-hidroksi kiseline i sličnih kožu će nahraniti, smanjiti njezino ljuskanje i svrbež te joj pomoći da zadrži vlagu. Tako će postati nježnija, mekša i ugodnija.

Ako unatoč tome imate problema sa suhom kožom, svrbežom, ljuskama ili čak „pucanjem“ i stvaranjem ranica, potrebno je posjetiti dermatologa jer je možda riječ o ozbiljnijim problemima od suhe kože.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama