Umjetna inteligencija i digitalizacija u zaštiti na radu: prednosti i izazovi

Svake godine 28. travnja obilježava se Svjetski dan zaštite na radu, a odlukom Sabora od 2007. obilježava se i u Hrvatskoj kao Nacionalni dan zaštite na radu. Obilježavanje ovog dana služi za podizanje svijesti o važnosti unaprjeđenja zaštite na radu u svrhu smanjivanja ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom. Svake godine ovaj dan obilježava se uz određenu temu kako bi se naglasile nove mogućnosti i načini za poboljšanje sigurnosti radnika u određenim djelatnostima ili općenito.

Tema Nacionalnog dana sigurnosti i zaštite zdravlja na radu 2025. godine je „Revolucioniranje zdravlja i sigurnosti: Uloga umjetne inteligencije i digitalizacije na poslu“. Ova tema ističe utjecaj naprednih tehnologija na radna mjesta, kako se radna mjesta prilagođavaju napretku tehnologije te kako to utječe na uvjete rada, sigurnost i zdravlje zaposlenika.

Prednosti

Digitalizacija i umjetna inteligencija (AI) sve više postaju ključne komponente suvremene strategije zaštite na radu. Implementacijom ovih tehnologija poslodavci mogu značajno smanjiti rizike za radnike, broj ozljeda i profesionalnih bolesti te osigurati optimalne radne uvjete za sve zaposlenike.

Praćenje radnih procesa u stvarnom vremenu. Primjena sustava umjetne inteligencije omogućava praćenje i analizu radnih procesa u stvarnom vremenu. Ovo može biti od osobite važnosti u područjima poput građevinarstva, proizvodnje i energetike gdje su povećani rizici od ozljeda radnika.

Brza identifikacija potencijalnih opasnosti. AI sustavi mogu trenutačno identificirati potencijalne rizike poput nepravilne uporabe osobne zaštitne opreme ili opasnog rukovanja strojevima i odmah reagirati i spriječiti ozljede. Na ovaj način smanjuje se mogućnost ljudskih pogreški te postiže veća razina sigurnosti radnih mjesta.

Nosivi uređaji za zaštitu zdravlja zaposlenika. Jedna od važnijih inovacija u području zaštite na radu su tzv. „wearables“ – nosivi uređaji koji prate tjelesne znakove zaposlenika poput pulsa, temperature, hidratacije i razine umora. Takav uređaj može detektirati odstupanje kod zaposlenika koje može ugroziti zdravlje radnika te automatski obavijestiti za to nadležnu osobu ili zaustaviti radni proces.

Napredna obuka pomoću virtualne i proširene stvarnosti. Sustavi virtualne stvarnosti (VR) ili proširene stvarnosti (AR) koriste se za obuku djelatnika simuliranjem opasnih situacija. Ovaj tip obuke omogućava uvježbavanje reakcija zaposlenika na potencijalne opasnosti bez izlaganja stvarnom riziku. Ova tehnologija već daje odlične rezultate u sektorima s visokim sigurnosnim zahtjevima.

Korištenje robota za obavljanje opasnih poslova. Poslove koji su opasni za ljude sve češće odrađuju roboti, poput rada s kemikalijama, radova na visini ili skučenim prostorima. Na taj način se eliminira izloženost radnika rizicima te povećava sigurnost radnog mjesta.

Izazovi

Ipak, postoje određeni izazovi povezani s implementacijom AI i digitalnih tehnologija.

Rizici povezani s osobnim podacima te pretjerano oslanjanje na tehnologiju. Najznačajniji su rizici povezani s upravljanjem i zaštitom osobnih podataka zaposlenika, kao i mogućnost pretjeranog oslanjanja na tehnologiju što može smanjiti pažnju zaposlenika i povećati rizik od nezgoda uslijed tehničkih kvarova. Stoga je ključno kontinuirano osposobljavanje radnika i jasno definiranje protokola za hitne situacije.

Negativan učinak na mentalno zdravlje. Korištenje umjetne inteligencije i modernih tehnologija može imati i negativan učinak na zdravlje zaposlenika, pogotovo mentalno zdravlje. Tehnologije mogu znatno reducirati fizički stres, no mogu dovesti do povećanja psihičkog stresa i stvoriti osjećaj kontinuiranog praćenja ili pritiska. Digitalizacija radnih procesa može dovesti i do povećanja količine informacija koje zaposlenik mora obraditi u svojim radnim zadacima, što može uzrokovati i tzv. „tehnostres“.

Tehnostres – sve ozbiljniji zdravstveni problem

„Tehnostres“ je pojam nastao još 80-ih godina koji opisuje nemogućnost prilagodbe zaposlenika implementaciji novih tehnologija. U 80-im godinama to je predstavljao „strah“ od računala i potrebu svladavanja novih znanja i tehnologija. Danas tehnostres mogu uzrokovati i pametni telefoni, računala i drugi uređaji koje radnici koriste. Stres može biti uzrokovan promjenama uređaja, napredcima tehnologije, preopterećenosti porukama, e-mailovima i obavijestima, preklapanjima radnih zadataka, itd.

U suvremenim radnim okruženjima, tehnostres postaje sve ozbiljniji izazov za zaštitu zdravlja radnika, posebno u kontekstu ubrzane digitalizacije i sveprisutne umjetne inteligencije, a može se manifestirati kao:

• tjeskoba,
• nesanica,
• kronični umor,
• pad koncentracije te kao
• fizički problemi poput glavobolja, bolova u vratu i leđima.

U hrvatskom zakonodavstvu poslodavci moraju voditi računa o stresu na radnom mjestu, donijeti mjere za smanjenje rizika izloženosti stresu i stresorima i osigurati optimalno radno mjesto, kako je definirano Pravilnikom o zaštiti na radu radnika izloženih statodinamičkim, psihofiziološkim i drugim naporima na radu.

Zaključno

Digitalizacija i AI donose revolucionarne promjene koje mogu drastično poboljšati uvjete rada, smanjiti broj ozljeda i povećati produktivnost. Poslodavci koji odgovorno koriste ove tehnologije stvaraju zdraviju, sigurniju i učinkovitiju radnu okolinu.

Zaštita radnika mora ostati prioritet u svakoj organizaciji. Tehnološki napredak pruža nove mogućnosti, ali zahtijeva odgovorno i etično korištenje. Uz pravilnu primjenu, digitalizacija i umjetna inteligencija imaju potencijal temeljito transformirati područje zaštite na radu u budućnosti.

Izvor: Portal Zaštita na radu