Zdravlje
Ljepota
Nutricionizam
Lifestyle
ADIVA
Program vjernostiSvjetski dan zaštite zdravlja i sigurnosti na radu
Stogodišnjica ovog datuma povod je da se zamislimo o zdravstvenim i sigurnosnim rizicima na poslu
Ovogodišnja obljetnica Svjetskog dana zaštite zdravlja i sigurnosti na radu prilika je da se zagledamo u budućnost rada koja nam donosi brojne društvene i tehnološke izazove
Međunarodna organizacija rada, poznatija pod engleskim nazivom International Labour Organisation (ILO) slavi ove godine stogodišnjicu svojeg postojanja. Tim povodom Svjetski dan zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, koji je ova organizacija i utemeljila, posvećen je temi stoljetnog nastojanja u postizanju veće sigurnosti i zdravlja na radnom mjestu.
Datum 28. travnja odabran je kao uspomena na 28 smrtno stradalih radnika na gradilištu u državi Connecticut u Sjedinjenim Američkim Državama. Kako ističe stranica HZZO-a: „Obilježavanjem ovog dana nastoji se utjecati na podizanje svijesti o važnosti osiguranja zdravog i sigurnog okruženja za rad, što je u skladu i s odredbama Europske konvencije o ljudskim pravima prema kojima svaki radnik ima pravo raditi u uvjetima u kojima se cijeni njegovo zdravlje, sigurnost i dostojanstvo.“
Veliki problem današnjice: Odlični savjeti kako da smanjite stres na poslu
ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI
Koje rizike donosi budućnost rada?
Ovogodišnja obljetnica Svjetskog dana zaštite zdravlja i sigurnosti na radu prilika je da se zagledamo u budućnost rada. Ona nam donosi brojne društvene i tehnološke izazove kako zaposlenicima, tako i tvrtkama, poslodavcima, organizacijama… To su u prvom redu neumoljivi tehnološki napredak, problematika održivog razvoja, klimatske promjene te sve brži tempo rada u suvremenom radnom okruženju.
Kako navodi izvješće Međunarodne organizacije rada: „Danas sve veći broj izazova s kojima se susreću zaposlenici donosi psihosocijalne rizike, stres uzrokovan radom, brojne bolesti cirkulatornog i respiratornog trakta, karcinome.“ Situacija nije bolja ni u pogledu fizičkih ozljeda na radu. Procjenjuje se da je više od 374 milijuna ljudi doživjelo ozljedu na radu. Financijski gubici nastali od ovih ozljeda pojedu čak 4% globalnog GDP-a (u nekim zemljama čak i 6%).
Ostavimo li po strani financijske troškove, ono što je kudikamo važnije i što zabrinjava je ljudska patnja. Njihov tragični karakter potcrtava činjenica da se sve ove nezgode i bolesti mogu prevenirati.
Četiri glavne transformativne sile
Gledajući u budućnost možemo detektirati četiri glavne transformativne sile koje pokreću promjene. To su ponajprije nove tehnologije, npr. robotika i digitalizacija. One utječu na psihosocijalno zdravlje ili izlažu radnike rizičnim tehnološkim procesima i novim materijalima. Demografski trendovi su sljedeći čimbenik. Oni donose sve veći pritisak na žensku radnu snagu. Sve se više uključuju u za žene nova zanimanja pa je povećan broj mišićnoskeletalnih ozljeda u ovoj skupini. Mladi su također sve više izloženi ozljedama na radu. S druge strane, starijim zaposlenicima treba prilagodba i priviklavanje na nove uvjete rada.
Važne su i klimatske promjene. Posljedice poput zagađenja zraka i temperaturnih oscilacija ili ukidaju radna mjesta ili otežavanju rad na njima. Naposlijetku tu su još promjene u organizaciji na radnom mjestu i veća fleksibilizacija rada. Obje donose povećanu nesigurnost, narušavanje privatnosti ili smanjenje vremena za odmor. Prema navodima Međunarodne organizacije rada oko 36% svjetske radne snage izloženo je prekomjernom broju radnih sati (mnogi rade i više od 48 sati tjedno).
Zajedno do boljih uvjeta na radnom mjestu
U svjetlu svega navedenog, ILO preporučuje šire uključenje tijela javnih vlasti, socijalnih partnera, poslodavaca, znanstveno-istraživačkih institucija i drugih subjekata kako bi se zajedničkim naporima posvetili prepoznavanju i anticipiranju novih rizika na radu. Za uspjeh suradnje nužnan je multidisciplinarni pristup. On bi pomogao da se iznađu adekvatna rješenja za unapređenje sigurnosti i zdravlja na radnom mjestu.
Potrebna je dakako i šira podrška javnosti te širenje svjesnosti o zdravstvenim i sigurnosnim rizicima na poslu uz usvajanje međunarodnih standarda zaštite na radu i njihovo uklađivanje s nacionalnim zakonodavstvima. Na kraju krajeva, bez snažnije suradnje vlada, radnika, zaposlenika i poslodavaca neće biti moguće uspostaviti pravu mjeru zaštite i sigurnost na radnom mjestu.