Psiha i emocije - 04. veljače 2019.
AUTOR ČLANKA - Ivana Vodogažec

Sindrom odgađanja: Zašto izbjegavamo odluke i obaveze?

Ako često odgađamo odluke i zadatke, a za to ne postoje objektivni razlozi, mogući uzrok toga je sindrom odgađanja

Sindrom odgađanja

Živimo u svijetu koji nas potiče na akciju. Od malih nogu slušamo upozorenja kako nas pasivnost i čekanje da se problemi riješe sami od sebe neće daleko odvesti, da treba djelovati, a ne samo “vagati“ i razmišljati unedogled.

No, u svakidašnjici koja gotovo neprestano zahtijeva da radimo više stvari istodobno, svima se dogodi da ono što bismo trebali napraviti ili odluke koje bismo trebali donijeti ostavljamo za neki idući trenutak, dan, tjedan – zato što je u međuvremenu iskrsnulo nešto drugo, ili jednostavno zato što nemamo volje time se baviti.

Odgađanje samo po sebi ne mora biti loše, već može pomoći da jasnije sagledamo situaciju u kojoj se nalazimo. No, ako često odgađamo odluke i zadatke, a za to ne postoje objektivni razlozi, takvo ponašanje naziva se prokrastinacijom (složenica latinskih riječi pro – za i crastinus – sutra) koja je poznata i kao sindrom odgađanja.

Jeste li i vi prokrastinator?

Prokrastinatori su osobe kojima je odgađanje postalo navikom, pa često izbjegavaju izvršenje neke obaveze tako da se “zatrpaju“ drugim obavezama ili se prepuste manje važnim, ali ugodnijim aktivnostima poput odlaska na kavu i gledanja televizije. Nije riječ o lijenosti, nego o svojevrsnoj “samosabotaži“.

Uzroci prokrastinacije mogu biti različiti, od neorganiziranosti i nemogućnosti jasnog određivanja prioriteta, do dubljih emocionalnih problema. Ljudi koji su pod jakim stresom (npr. zbog razvoda, otkaza, bolesti ili smrti bliske osobe) često se osjećaju previše iscrpljeno da bi provodili odluke.

Prokrastinacija je također povezana sa slabim samopouzdanjem (osoba sumnja u svoje sposobnosti) te slabom samokontrolom (impulzivnost, nedovoljna sposobnost upravljanja vremenom, nedostatak samodiscipline). S druge strane, prokrastinatori mogu imati prevelik osjećaj odgovornosti i biti perfekcionisti, pa ih potreba da sve mora biti savršeno koči i u započinjanju, i završavanju zadataka.

Sklonost sindromu odgađanja pojačava se i s takozvanom vremenskom udaljenošću roka (što je rok za neku odluku ili izvršavanje zadatka dulji, to češće odgađamo jer “imamo još vremena”) te ako smo okruženi ljudima koji su skloni odgađanju.

Na prokrastinaciju utječe i odnos prema autoritetu – npr. odgađamo ono što su nam drugi nametnuli, ili ne želimo slušati autoritete kako bismo pokazali da sami upravljamo svojim životom.

Koliko smo skloni odgađanju, ovisi i o takozvanom lokusu kontrole. Prokrastinacija je češća u osoba s vanjskim lokusom kontrole, koje pripisuju svoje (ne)uspjehe vanjskim okolnostima i djelovanju drugih ljudi, nego u osoba s unutarnjim lokusom kontrole, koje preuzimaju odgovornost za svoje postupke i smatraju da su same odgovorne za ono što im se u životu događa.

Osobe koje nepotrebno odgađaju često su svjesne svog problema, ali “zapnu“ u začaranom krugu odugovlačenja i nastojanja da izbjegnu neželjene posljedice toga. Prokrastinatori pate jer, iako odgađaju s namjerom da bi se rasteretili, zapravo si pojačavaju osjećaj krivnje i otežavaju odnose s okolinom.

Kronični umor: Problem suvremenog načina života

Sindrom sagorijevanja na poslu samo je jedan u nizu brojnih uzroka kroničnog umora. Ponedjeljkom ujutro obično se sjetim jednog...

SAZNAJTE VIŠE

Kako se riješiti loše navike odgađanja?

  • Osvijestite pravi razlog sklonosti odgađanju. Razgovarajte o tome s bliskim osobama, a osjećate li da ne možete izaći iz “začaranog kruga“, potražite pomoć psihoterapeuta.
  • Bolje isplanirajte svoje vrijeme, a veće ciljeve podijelite na manje i lakše ostvarive. Pridržavajte se zacrtanog rasporeda.
  • Ljudi skloni odgađanju često žive u neurednom i pretrpanom prostoru. Raskrčite stan i radno mjesto – tako ćete lakše “raskrčiti“ i svoj život.
  • Aktivnosti koje odgađate zato što vam nisu ugodne, nastojte gledati na pozitivan način – koliko god da vam je dosadan zadatak koji vam je dao šef, to može biti put do napredovanja u poslu i veće plaće.
  • Budite realni u postavljanju ciljeva. Primjerice, nakon mjesec dana vježbanja nećete stesati idealnu figuru, ali ako si postavite cilj da ćete biti u boljoj kondiciji i da se nećete jako uspuhati kad se uspinjete stepenicama, to biste za nekoliko tjedana mogli postići.
  • Uspijete li u nekom naumu, nagradite se – makar time da sebi glasno kažete da ste uspjeli.
  • Ne treba otići u drugu krajnost i činiti baš sve bez odgađanja. Jednostavno treba prihvatiti to da je život neprestana promjena u kojoj je najvažnije pronaći ravnotežu u donošenju odluka i postupanju u skladu s njima.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama