Empati među nama: nije lako biti spužva za tuđe osjećaje

Empatija je dobro poznat pojam. Riječ je o sposobnosti razumijevanja emocija, misli i stanja drugih ljudi, tako da stvari sagledamo iz njihove perspektive i pokušamo shvatiti kako se osjećaju i što proživljavaju. No, znate li tko je empat?

Štetna preplavljenost emocijama

Možda biste ponudili jednostavan odgovor i rekli da je empat netko tko je empatičan. To je logična pomisao, ali američka psihijatrica, dr. Judith Orloff, ponudila je puno složenije objašnjenje. Autorica niza bestselera, među kojima je „Vodič za preživljavanje empata: životne strategije za osjetljive ljude“, opisuje empate kao visoko osjetljive osobe čija je sposobnost da se poistovjete s emocijama i mislima drugih mnogo intenzivnija nego kod ostalih. Prema njezinim tvrdnjama, visoku senzitivnost ima otprilike 20 posto ljudi.

„Empati upijaju tuđe emocije poput spužve. Zbog toga godinama slušaju kako im drugi govore da su previše osjetljivi, pa mnogi od njih odrastu uvjereni da s njima nešto nije u redu, a ustvari imaju poseban dar. No, ako nisu svjesni svoje prirode, mogu biti preplavljeni emocijama i skloni tjeskobi, sagorijevanju i ovisnostima“, navodi Judith Orloff.

Tipovi empata

Orloff je, štoviše, kategorizirala empate u niz tipova i podtipova.

1. Fizički empat – osoba koja može osjetiti tuđe fizičke simptome (npr. bol)  i „apsorbirati“ ih u svoje tijelo tako da ih i sama osjeća.

2. Emocionalni empat – osoba koja ne samo svjesno, nego i nesvjesno može „pokupiti“ emocije drugih ljudi te se i sama slično osjećati.

3. Intuitivni empat – u ovu kategoriju Judith Orloff ubraja sedam podtipova, uključujući osobe s vrlo izoštrenom intuicijom i snovima. Tu je otišla i dalje od znanosti, pa navodi one s telepatskim sposobnostima, osobe koje mogu komunicirati sa životinjama i biljkama i slično.

Kako si empati mogu olakšati svakodnevicu

U knjizi navodi i strategije za empate kako da tu svoju osobinu lakše uklope u svakodnevicu. Preporučuje izbjegavanje uznemirujućih vijesti i teških filmova te odmak od ljudi koji su „energetski vampiri“. Dodaje da si empati mogu olakšati svoju iznimnu osjetljivost vježbajući meditaciju i čim češćim boravcima u prirodi.

„Ako ste empat, prihvatite činjenicu da je vaš softver jednostavno drugačiji. Povezivanje s tuđim emocijama i energijom dragocjen je dar koji omogućuje da bolje razumijemo kako svijet oko nas, tako i same sebe. Slavite svoju sposobnost ‘stavljanja u tuđe cipele’ jer takva iskustva obogaćuju život“, navodi Judith Orloff.

Osobina ključna za opstanak čovječanstva

Za razliku od nje, Roman Krznaric, poznati britanski filozof hrvatskog podrijetla, autor niza uspješnica među kojima je „Empatija: temeljna kvaliteta za ostvarivanje revolucionarnih promjena u 21. stoljeću“, ne kategorizira ljude prema stupnju empatičnosti. Krznaric ističe da je empatija najvažnija vrlina koju čovječanstvo mora razviti kako bi opstalo i napredovalo.

Globalne probleme poput ratova, govora mržnje, klimatskih promjena ili pak nezdravih odnosa, ne možemo riješiti bez empatičnog postupanja u svakodnevnom životu, navodi Krznaric, osnivač prvog svjetskog muzeja i knjižnice posvećene empatiji.

Među Krznaricevim projektima je i putujuća „trgovina“ obuće Mile in My Shoes u kojoj posjetitelji mogu obuti cipele neke druge osobe i otići u šetnju slušajući njezinu životnu priču putem mobitela. Krznaric je također uključen u projekt Human Library, neobičnu „knjižnicu“ u kojoj se, umjesto knjige, može „posuditi“ osoba za razgovor.

Ekonomija osjećaja

Empatija je prepoznata i kao najpoželjnija poslovna vještina. Prema istraživanju „Ekonomija osjećaja“ što su ga 2019. objavili znanstvenici s Nacionalnog tajvanskog sveučilišta u suradnji s kolegama s američkog Sveučilišta Maryland, piše se o tome da je umjetna inteligencija toliko napredovala da joj se sve češće prepuštaju zadaci koji su inače povezani s mišljenjem, poput analize i donošenja odluka. No, ipak je nenadmašna ljudska sposobnost empatije i intuicije.

Pronicljivost i osjetljivost za potrebe drugih oduvijek je ključna za uspješnu komunikaciju i poslovanje, a u dolazećim vremenima bit će još važnija. Najcjenjenije će biti osobe s razvijenim vještinama ‘čitanja’ tuđih raspoloženja i potreba, pregovaranja i dogovaranja, zaključili su znanstvenici uključeni u istraživanje, preporučujući uključivanje razvoja emocionalne inteligencije u sustav obrazovanja.