Stres na poslu: savjeti za ublažavanje tuge nakon godišnjeg odmora

Nakon tjedana ili dana provedenih na putovanju, u prirodi ili jednostavno daleko od svakodnevnih obaveza, povratak na posao može djelovati kao udarac glavom u beton ili hladan tuš. Gotovo svatko od nas može se prepoznati u jednoj od te dvije usporedbe. Umjesto osjećaja odmorenosti, energije na visokoj razini i motivacije za nove radne pobjede, nerijetko se suočavamo s nemirom, bezvoljnošću, pa i tugom, ono što u engleskom govornom području rado nazivaju „blues“, a mi bismo možda preveli kao melankolija, tuga. Stoga se i spominje „post-vacation blues“, odnosno tuga nakon godišnjeg odmora.

Iako je riječ o prolaznom stanju, ono može biti vrlo neugodno, posebno ako ste već prije odmora osjećali umor ili znakove stresa. Važno je znati da je to normalna reakcija organizma na promjenu ritma te da postoje načini na koje biste si mogli olakšati povratak.

Zašto se osjećamo iscrpljeno nakon odmora?

Odmor bi, dakle, trebao „napuniti baterije“, no često se dogodi suprotno iz više razloga.

Ponajprije treba spomenuti nerealna očekivanja. Mnogi, naime, očekuju da će odmor izbrisati sav nakupljeni stres poput neke čarobne gumice. Pa kada taj učinak izostane, povratak u svakodnevicu još je teži.

Potom su tu prenatrpani rasporedi aktivnosti uguranih u tih nekoliko dana navodnog „odmora“, ponajviše zbog želje da se iskoristi svaka minuta ljetovanja. Jurimo od jedne do druge atrakcije, krećemo se možda 10 puta više od uobičajenog (plivamo, planinarimo, pa čak i letimo padobranom), navečer se družimo do kasnih sati ili uživamo u raznim događanjima. O dalekim putovanjima i gubitku energije da i ne govorimo; gužve, vremenske razlike ili čak manje nezgode poput lošeg vremena i izgubljene prtljage, povećava razinu stresa i dovodi do iscrpljivanja.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

No čak i kad je razina aktivnosti manja, malo je onih koji neće promijeniti svakodnevne navike – odlazit će kasnije ili pak ranije na spavanje i buditi se bez budilice, drugačije će se hraniti, možda će zapustiti vježbanje ili baš tijekom odmora iskoristiti slobodno vrijeme za intenzivnije treninge… Napuštanje rutine koju smo usvojili tijekom godine ostavlja tragove na tijelu i umu.

I na kraju, nakon opuštenog rasporeda i osjećaja slobode, opet se morate vratiti u strukturiran radni ritam. Kontrast je u svakom slučaju velik te gotovo neminovno dovodi do tuge ili barem melankolije, bezvoljnosti i manjka motivacije.

Što možemo učiniti?

Postoji niz praktičnih savjeta koji mogu pomoći da prijelaz s odmora na posao bude blaži i manje stresan. Ovom prilikom izdvojili smo ih osam:

• Prijelazni dan – ako je moguće, planirajte povratak u svakodnevnu rutinu barem jedan dan prije nego što krenete na posao. Taj dan iskoristite za raspakiranje, kupovinu namirnica i lagano vraćanje u uobičajeni dnevni ritam. Tako ćete ublažiti osjećaj da vas posao „udara“ odmah po povratku. Pritom treba naglasiti da jedan dan najčešće nije dovoljan, no čak i taj jedan će donekle amortizirati stres.
• Postupno vraćanje u radnu rutinu – ne očekujte od sebe da već prvog radnog dana budete 100% produktivni. Započnite s osnovnim zadacima i organizacijom, a veće i zahtjevnije projekte ostavite za kasnije. Dajte si vrijeme da se mentalno vratite u ritam.
• Postavite prioritete – duga lista zadataka može djelovati obeshrabrujuće. Izdvojite tri do pet najvažnijih stvari i počnite s njima. Kada ih riješite, osjećat ćete napredak, što je snažna motivacija za dalje.
• Poštujte potrebe svog tijela – umjesto da produžujete radno vrijeme i odrađujete zadatke do kasno u noć, usmjerite se na dobar san, hidrataciju i laganu tjelovježbu. Organizmu trebaju red i ritam kako bi se ponovno vratio u ravnotežu.
• Njegujte lijepa sjećanja na odmor – uspomene s putovanja mogu postati mali rituali koji će uljepšati svakodnevicu. Postavite omiljenu fotografiju s putovanja na radni stol ili desktop računala, ispričajte anegdotu s ljetovanja kolegama, stavite magnetić na hladnjak uredske kuhinje ili slušajte glazbu koja vas podsjeća na dane odmora. Male poveznice mogu održati dobar osjećaj još dugo nakon povratka.
• Stvorite ugodnu radnu okolinu – vaš radni prostor ne mora biti hladan i siv. Cvijeće na stolu, uredno posložene bilješke ili nova kemijska olovka mogu unijeti osjećaj novog početka i olakšati povratak.
• Družite se s prijateljima i obitelji – razgovor s članovima obitelji i prijateljima o iskustvima s odmora ili jednostavno druženje uz kavu može ublažiti osjećaj praznine nakon povratka. Osjećaj povezanosti općenito je snažan zaštitni čimbenik protiv stresa.
• Ne budite prestrogi prema sebi – normalno je da nekoliko dana budete sporiji, rastreseniji ili skloniji maštanju o odmoru. Umjesto samokritičnosti, budite blagi prema sebi. Ne borite se samo vi s prilagodbom na posao i bilo bi vrlo neprirodno da vam ne nedostaju lijepi dani odmora. Uostalom, možda bi vas ta melankolija mogla natjerati na preispitivanje kvalitete vašeg života, dati vam do znanja da morate općenito odvojiti više vremena za opuštanje i aktivnosti koje volite, pronaći u svakom danu nekoliko minuta za sebe. S druge strane, možda ćete u želji da ublažite stres na poslu pronaći neka bolja organizacijska rješenja, ubrzati izvršavanje zadataka te tako poboljšati radnu učinkovitost.

Psiha i emocije

Oslobodite srce: Kako zauzdati bijes i sačuvati zdravlje

Ljudi koji su kronično ljuti imaju više nego dvostruku vjerojatnost za srčani udar od mirnih, hladnokrvnih osoba. Vjerovanje da je...

Prilagodba uobičajeno traje nekoliko dana, pa i do dva tjedna. No ako osjećaji bezvoljnosti, tuge ili iscrpljenosti potraju dulje, moguće je da uzrok nije samo povratak s godišnjeg odmora. U tom slučaju se nemojte ustručavati tražiti stručnu pomoć ili savjet.

Korišteni izvori: Hedepy.com, Calm.com

PODIJELI