Perfekcionizam: Vrlina ili čimbenik u podlozi psihičkih poremećaja

Suvremena znanstvena tumačenja perfekcionizma

Perfekcionizam je, najjednostavnije rečeno, težnja k savršenstvu. Sama definicija dovoljno je široka da obuhvati obje strane medalje, i njegovu lijepu, i njegovu tamnu stranu. S jedne je strane pohvalno imati visoke ciljeve, ali pitanje je koja je cijena nedostizanja savršenstva koje se ionako ne može dostići!

Stoga, u literaturi često nalazimo pojmove: pozitivni, adaptivni, zdravi perfekcionizam te negativni, maladaptivni, nezdravi perfekcionizam.

Meta-analize, studije koje obuhvaćaju na desetke različitih ranijih istraživanja, pronalaze da se radi o osobini ličnosti koja ima dvije dimenzije: perfekcionističke težnje i perfekcionističke brige. Perfekcionističke težnje znače da postavljamo visoke ciljeve koji djeluju motivirajuće. S druge strane, perfekcionističke brige očituju se u strahu od neuspjeha te nesigurnošću u vlastite sposobnosti.

Kombinacija visokog stupnja perfekcionističkih težnji, a niskog stupnja perfekcionističkih briga doprinijet će razvitku adaptivnog perfekcionizma, dok će kombinacija visokog stupnja perfekcionističkih težnji i visokog stupnja perfekcionističkih briga doprinijeti razvoju maladaptivnog perfekcionizma.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Zdravi i nezdravi perfekcionizam

Koja je razlika u funkcioniranju zdravog i nezdravog perfekcionista?

Zdravi perfekcionist:

• Nakon obavljenog posla može sam sebe pohvaliti i osjetiti zadovoljstvo
• Kriterije prilagođava situaciji
• Usmjeren na zadatak
• Kad radi na nečemu može se opustiti
• Ciljevi su visoki, ali dostižni, on ih ostvari
• Izvršava zadatke na vrijeme
• Racionalno gleda na uspjeh i neuspjeh

Nezdravi perfekcionist:

• Bez obzira na uloženi trud nije zadovoljan i ne može sam sebe pohvaliti
• Ima rigidne kriterije
• Usmjeren na izbjegavanje pogrešaka
• Napet, anksiozan dok radi
• Ciljevi su visoki i nedostižni, on ih ne ostvari
• Prokrastinira – odgađa započinjanje ili dovršavanje zadataka
• „Sve ili ništa“ razmišljanje: savršenstvo ili neuspjeh

Perfekcionizam i psihopatologija

Pregled obrazaca razmišljanja i ponašanja nezdravog perfekcionista pokazuju da se zapravo radi o načinu razmišljanja koji dovodi do kroničnog osjećaja neuspjeha, neodlučnosti, odgađanja obavljanja zadatka te srama. Unatoč pozitivnim aspektima perfekcionizma, brojna istraživanja potvrđuju njegovu povezanost s psihičkim poremećajima.

Perfekcionizam i poremećaji hranjenja

Osobe s poremećajima hranjenja postavljaju nerealne standarde tjelesnog izgleda i mršavosti, stoga je perfekcionizam čimbenik koji sudjeluje u razvoju i održavanju poremećaja hranjenja. Međutim, oboljeli od poremećaja hranjenja često imaju perfekcionističke težnje i u drugim aspektima života. Primjerice, djevojka s anoreksijom može imati velike ambicije u profesionalnom sportu ili akademskom uspjehu.

Perfekcionizam i anksiozni poremećaji

Rezultati istraživanja su pokazali da osobe sa socijalnom fobijom, opsesivno-kompulzivnim poremećajem i paničnim poremećajem imaju izraženije perfekcionističke brige (sumnju u vlastite postupke, strah od pogrešaka i uvjerenost da okolina od njih očekuje savršenstvo) nego zdrave osobe.

Perfekcionizam i depresija

Mnoga istraživanja dosljedno pokazuju povezanost depresije i perfekcionizma. Postavljanje visokih ciljeva povećava vjerojatnost neuspjeha. Neuspjeh se zatim interpretira kroz samookrivljavanje te se pojačava intenzitet neugodnih osjećaja. Primjerice, osoba može postaviti cilj da do 30.-e godine mora imati svoj stan. Takav cilj u današnjim uvjetima mnogima jest nerealan i budući da ga osoba ne postiže može to interpretirati ovako: „Ako nemam svoj stan znači da nisam uspio u životu.“ Ili „Strašno je živjeti s roditeljima u tridesetima. To znači da ne vrijedim.“

Olakšati perfekcionističke brige

Kognitivno-bihevioralna terapija pokazala se korisnom za smanjenje perfekcionizma. Iako samopomoć ne može zamijeniti psihoterapiju i stručnu pomoć u prilogu donosimo nekoliko tehnika koje se oslanjaju na kognitivno-bihevioralni pristup:

Zamijenite perfekcionističke obrasce mišljenja racionalnim odgovorima.

Umjesto….
„Moram napraviti savršen posao.“

Recite sebi…
„Nitko nije savršen. Dovoljno je da napravim posao na razini od 90%.“

Umjesto….
„Ako nisam pomogla prijateljici ja sam loša osoba.“

Recite sebi…
„Nije moguće uvijek svima biti na raspolaganju. Dovoljno je primjera kad sam bila uz svoju prijateljicu.“

Umjesto….
„Ako ne kupim stan, ja sam neuspješan.“

Recite sebi…
„Uspješan sam u drugim aspektima života. Stan nije mjerilo moje vrijednosti.“

Zaustavite prokrastinaciju (odgađanje zadataka). Razlomite svoje zadatke na sasvim male ciljeve i počnite već danas.

Smanjite samokritiziranje. Umjesto da si govorite: „Kako sam glupa.“, „Šefica se derala na sastanku, to znači da sam ja kriva i nesposobna za ovaj posao“ recite ono što biste rekli najboljem prijatelju/prijateljici: „Nisi glupa. To nitko nije znao.“ Ili „Šefica se derala jer je živčana, a ne zato što si ti kriva.“

Povećajte samopohvale. Pohvalite se za svaki mali korak koji ste napravili. Pohvalite se ako ste samo otišli do teretane da uplatite članarinu, to je prvi korak za treniranje. Pohvalite se ako ste uopće kupili sastojke za spremanje ručka, to je prvi korak za spravljanje dobrog obroka. Svako putovanje počinje prvim korakom.

Smanjite provjeravanje. Perfekcionisti često provjeravaju detalje te čitaju dopise i e-mailove više puta, mijenjajući konstrukcije rečenice. To ih usporava, a time i povećava stres kako se bliži rok. Ograničite provjeravanje svake riječi ili rečenice te si dopustite da provjerite tek na kraju odlomka ili e-maila.

Dječje zdravlje

Dijete na kognitivno-bihevioralnoj terapiji

Prihvatiti nesavršenost kao dio života

Perfekcionizam može biti poticaj za razvoj, odgovornost i postizanje ciljeva, no kada potreba za savršenstvom postane izvor stalnog pritiska, nezadovoljstva i straha od pogreške, tada počinje narušavati psihičko zdravlje i kvalitetu života. Važno je naučiti razlikovati zdrave ambicije od nerealnih očekivanja te razvijati fleksibilniji i suosjećajniji odnos prema sebi. Prihvaćanje činjenice da nitko nije savršen često je prvi korak prema većem zadovoljstvu, manjem stresu i boljem mentalnom zdravlju.

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.

PODIJELI