Lijekovi i terapije - 5. studenoga 2024.
AUTOR ČLANKA - Marija Sertić Nađ, mag. rehab. educ., Manuela Afrić Balek, mag. rehab. educ., Dnevni centar za rehabilitaciju Veruda, Pula, ADIVA Plus sadržaj

Terapija senzorne integracije: simptomi, procjena i terapija

Djeca bez poteškoća će senzornu integraciju ostvariti putem igre, dok djeca s disfunkcijom senzorne integracije trebaju terapeuta koji će im specifičnim vježbama pomoći u senzornoj integraciji

senzorna integracija djece

Senzorna integracija je organizacija osjeta za upotrebu, ona je najvažniji tip senzorne obrade. To je način na koji koristimo informacije koje primamo osjetilima iz vlastitog tijela i okoline.

Mozak mora organizirati osjete

Osim osnovnih osjetila (vid, sluh, okus, miris i dodir), imamo i osjetilo za ravnotežu (vestibularno osjetilo) te vlastiti ili duboki osjet (propriocepcija, sposobnost tijela da percipira položaj, pokrete i djelovanje dijelova tijela bez gledanja).

“Naopak” svijet djece s poremećajem senzorne integracije

Osjeti su „hrana“ za živčani sustav, a mozak neprekidno traži različitu senzornu hranu kako bi se razvio i funkcionirao. Mozak mora organizirati sve osjete kako bi se čovjek normalno kretao, učio i ponašao se. Samo ako su podražaji iz tijela i okoline dobro organizirani i integrirani u mozgu, možemo ih upotrijebiti pri oblikovanju percepcija, ponašanja i novih učenja.

Najveća senzomotorička organizacija javlja se tijekom adaptivne reakcije na osjet. To je takva reakcija kada se sa svojim tijelom i s okolinom postupa na koristan i kreativan način. Primjerice, čujemo zvuk i okrenemo glavu da vidimo što se dogodilo. Oblačenje, igranje igračkama, vožnja bicikla samo su neke od aktivnosti koje zahtijevaju puno adaptivnih reakcija. Većini ljudi to izgleda kao igra, no ta igra je sastavljena od adaptivnih reakcija koje ostvaruju senzornu integraciju.

Osnovni znaci poremećaja senzorne integracije

Osnovni znaci po kojima se prepoznaje poremećaj senzorne integracije su:

  • pojačana osjetljivost na jako svjetlo, zvukove, pokret,
  • smanjena osjetljivost i djeca žele dodir, imaju visoku toleranciju boli, preferiraju začinjenu hranu, bacaju se prema ljudima i zidovima,
  • značajno pojačanje ili smanjene razine aktivnosti, djeca su neprekidno u pokretu, brzo se umaraju, veća je potreba za snom,
  • problemi koordinacije; zaostajanje u hodanju, problemi s penjanjem, ravnotežom, često se spotiču i padaju, teškoće s rezanjem i crtanjem,
  • zaostajanje u govoru i jeziku,
  • problemi s pažnjom i samokontrolom; pozadinska buka ili vizualni podražaji ih ometaju, razdražljivi su, teško se smiruju.

Senzorička procjena i terapija u senzornoj sobi

Procjena senzorne integracije provodi se prema SI protokolu u senzornoj sobi – kabinetu. Promatranje je ključno za utvrđivanje prisutnosti poremećaja senzorne integracije. Ona obuhvaća:

  • promatranje djeteta u spontanoj igri 45 min (Baseline ili temeljni snimak)
  • analizu video zapisa u trajanju od 45 minuta i
  • analizu upitnika za roditelje te razgovor s roditeljima.

Senzorna integracija provodi se u specijaliziranom kabinetu koji je opremljen tako da zadovolji zahtjeve svih sedam navedenih osjetila. Uređen je tako da potiče djecu na kretanje, igru i formiranje adaptivnih reakcija koje vode organizaciji osjeta u mozgu.

Terapija je individualna, prirodna i bez upotrebe lijekova. Obično uključuje vlastitu inicijativu djeteta i samo-vođenje, međutim, ako dijete ne može zadovoljiti senzorne potrebe, terapeut direktno primjenjuje senzornu stimulaciju (kod djece s težim poremećajima). Djeca bez poteškoća će senzornu integraciju ostvariti putem igre, dok djeca s disfunkcijom senzorne integracije trebaju terapeuta koji će im specifičnim vježbama pomoći u senzornoj integraciji.

Svrha provođenja programa senzorne integracije jest potaknuti djecu da slijede svoj unutarnji poriv za kretanjem, igrom i razvojem.

Ciljevi programa su:

  • poboljšati preradu i organizaciju osjetne percepcije,
  • povećati učestalost i trajanje reakcije prilagodbe na senzorne podražaje,
  • razvijanje složenih reakcija prilagodbe,
  • samoorganizacija ponašanja,
  • bolja samokontrola,
  • stabilnija emocionalna stanja,
aspergerov sindrom svjetski dan svjesnosti o autizmu autizam

Poremećaj iz spektra autizma: Što je Aspergerov sindrom?

Svjetski dan svjesnosti o autizmu povod je da naučimo što je Aspergerov sindrom koji pripada skupini poremećaja iz spektra...

SAZNAJTE VIŠE
  • prihvatljiviji prag tolerancije na frustracije,
  • jačanje samopouzdanja,
  • samoinicijativa u igri i aktivnostima,
  • podizanje obrazovnih postignuća.

Centar za rehabilitaciju Veruda u Puli javna je ustanova koja provodi dijagnostiku, ranu habilitaciju i rehabilitaciju djece, mladeži i odraslih osoba s motoričkim poremećajima, intelektualnim poteškoćama, poremećajima pažnje i koncentracije, oštećenjem govora te drugim posebnim potrebama. Više informacija potražite ovdje.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button