Može li pomicanje sata na ljetno računanje vremena štetiti našem zdravlju?

Ako ste se danas probudili umorniji i nervozniji nego inače, ne brinite, niste jedini. Ovaj ponedjeljak (pa i tjedan) mogao bi nam svima biti teži nego inače. Alarm se je oglasio vjerojatno u isto vrijeme, u 6 ili 7 ujutro, no vaše se tijelo i dalje osjeća kao da je 5 ili 6 – poput „mini jet-laga“, zar ne? Kolektivno smo se našli u novoj vremenskoj zoni.

Promjena uzrokuje poremećaje u obrascima spavanja kod mnogih ljudi; istraživanja Američke akademije za medicinu spavanja (AASM) pokazala su da bi oko 63% Amerikanaca najradije ukinulo pomicanje sata, dok 55% njih osjeća umor nakon promjene vremena. No, ovaj prijelaz ne donosi samo podijeljena mišljenja, pospanost i loše raspoloženje – znanstvenici tvrde da promjena ima dugoročne negativne posljedice na tijelo i um, piše Bloomberg škola za javno zdravstvo Sveučilišta Johns Hopkins.

Zašto pomičemo sat?

Koncept pomicanja sata na ljetno računanje vremena je osmislio Benjamin Franklin 1784. godine, vjerujući da bi ranije ustajanje moglo smanjiti potrošnju svijeća i uštedjeti novac. Pomicanje satova unaprijed radi boljeg korištenja dnevnog svjetla u toplijim mjesecima formalno je usvojeno tijekom Prvog svjetskog rata kao dio globalnog pokušaja štednje energije.

Taj se argument i dalje koristi za održavanje ove prakse, ali novija istraživanja pokazuju da je ta teorija klimava. S razvojem društva, rasvjeta sada čini manji udio ukupne potrošnje energije. Umjesto toga, produžavanje dnevnog svjetla potiče veću upotrebu klimatizacije i grijanja.

Zdravstveni rizici pomicanja vremena

„Znanstveni dokazi ukazuju na naglo povećanje nepovoljnih zdravstvenih posljedica zbog pomicanja satova, uključujući srčane i moždane udare“, izjavio je za Bloomberg Adam Spira, dr. sc., profesor mentalnog zdravlja.

Promjena je također povezana s povećanim rizikom od poremećaja raspoloženja i hospitalizacija, kao i s pojačanim lučenjem upalnih markera kao odgovor na stres. Spira navodi i veći broj prometnih nesreća nakon prelaska na ljetno računanje vremena.

Čini se da problem postoji i kada je riječ o mentalnom zdravlju. Naime, neki zagovornici pomicanja sata tvrde da dodatno dnevno svjetlo navečer tijekom proljeća i ljeta poboljšava mentalno zdravlje zaposlenih. No to je opovrgnuto u studiji objavljenoj 2020. u časopisu „PLOS“ čiji podaci sugeriraju da promjena pojačava poremećaje raspoloženja, depresiju, anksioznost i zlouporabu supstanci.

Više sunca ne znači nužno i bolje zdravlje

Sunčeva svjetlost ključna je za usklađivanje našeg biološkog ritma. Iako dulje dnevno svjetlo omogućuje više aktivnosti na otvorenom, večernja izloženost svjetlu otežava uspavljivanje i skraćuje san. Istovremeno, gubitak jutarnjeg svjetla otežava buđenje i narušava prirodni ritam tijela, koji najbolje funkcionira kada prati izmjenu dana i noći.

Pomicanje satova unaprijed u proljeće znači da idemo spavati i budimo se prije nego što su naši unutarnji satovi za to spremni. Ovo neslaganje postoji tijekom cijelog trajanja ljetnog računanja vremena, smanjujući količinu sna i nanoseći štetu zdravlju.

„Posljedice nedostatka sna uključuju lošije kardiovaskularno zdravlje, povećan rizik od dijabetesa i pretilosti, lošije mentalno zdravlje, slabije kognitivne sposobnosti te povećan rizik od prometnih nesreća“, kaže Spira.

Rizične skupine

Stanovnici na zapadnim rubovima vremenskih zona, koji kasnije dobivaju jutarnje i večernje svjetlo, te osobe s malo kontrole nad svojim rasporedom, poput radnika u smjenama koji rano odlaze na posao, podložniji su problemima uzrokovanim neskladom s unutarnjim satom.

Adolescenti koji premalo spavaju često imaju problema s ponašanjem, učenjem i pažnjom, kao i povećan rizik od nesreća, ozljeda, visokog krvnog tlaka, pretilosti, dijabetesa i mentalnih poteškoća. Studija iz 2015. objavljena u časopisu „Journal of Clinical Sleep Medicine“, otkrila je da su učenici tijekom školskih dana nakon promjene vremena pospaniji, sporije reagiraju i manje su pažljivi.

Što učiniti kako bi nam bilo lakše?

Srećom, većina ljudi može se prilagoditi promjeni vremena unutar tjedan dana, kaže Spira. Stručnjaci nude više savjeta koji bi nam mogli olakšati taj proces:

• Prilagodite večernju rutinu – promjena vremena može otežati uspavljivanje. Uspostavite opuštajuću rutinu prije spavanja, poput toplog tuša, čitanja knjige ili meditacije, kako biste signalizirali tijelu da je vrijeme za odmor.
• Održavajte dosljedan raspored spavanja – iako može biti primamljivo ostati budan dulje, pridržavanje redovitog ritma spavanja (7–9 sati) pomaže tijelu brže se prilagoditi novom vremenu i sprječava umor tijekom dana.

• Izbjegavajte kofein, alkohol i kasne obroke – kofein i alkohol mogu poremetiti san, a teški obroci otežati uspavljivanje. Ako ste gladni prije spavanja, odaberite lagani međuobrok.
• Ako ste umorni, odrijemajte kratko – drijemanje od 20 minuta do pola sata može pomoći kod umora, ali dulje spavanje tijekom dana može poremetiti noćni san.
• Ne pritišćite opciju za odgodu alarma – alarm vam uporno zvoni, a vi ga odgađate? Umjesto toga, pomaknite vrijeme malo kasnije i stavite mobitel/budilicu izvan dosega kako biste odmah ustali.
• Iskoristite sunčevu svjetlost – prirodno svjetlo pomaže u regulaciji biološkog ritma i poboljšava raspoloženje. Ako vam kasniji zalazak sunca otežava san, koristite masku za spavanje ili zavjese za zamračenje spavaće sobe.

Korišteni izvori: Bloomberg School for Public Health, University of Colorado