Metrodora: „majka ginekologije“ obavijena velom tajne

Ne može se pisati o ženama u medicini, a ne spomenuti Metrodoru, iznimnu liječnicu s početka prvog tisućljeća čije ime čuvamo do danas, iako tako malo o njoj možemo saznati. Teško je čak i pojmiti da je negdje između drugog i četvrtog (a neki izvori spominju i sedmog) stoljeća nove ere postojala žena koja ne samo da je napisala velik broj medicinskih tekstova, dominantno s područja ženskog zdravlja, već se je bavila i estetskom kirurgijom, izvodeći rekonstrukcije dojki, pa i himena (djevičnjaka).

Egipćanka na radu u Grčkoj?

Priča o Metrodori može krenuti već od njezinog imena koje je izvedeno iz grčkih riječi meter (majka) i doron (dar), pa bi se moglo protumačiti kao „majčin dar“. Svoj je život, sudeći po pisanim tragovima, posvetila ženskom zdravlju.

Je li Metrodora bilo njeno pravo ime ili pseudonim te tko je ona uopće bila, možemo samo nagađati. Moguće je da je bila egipatskog podrijetla, no vjerojatno je prakticirala medicinu u Grčkoj. Njezin egipatski status bio bi značajan jer su egipatski zakoni žene i muškarce smatrali jednakima, dok su u grčkom i rimskom društvu žene često bile tretirane kao građani drugog reda. U Egiptu su žene mogle posjedovati imovinu, voditi poslove i raditi u zdravstvu. Stoga ne čudi da postoji i legenda koja kaže da je riječ, ni više ni manje, nego o egipatskoj kraljici Kleopatri, pa je tako često čak i znanstvenici nazivaju Kleopatra Metrodora. Pa ipak, za takvu tvrdnju nema pravih dokaza i vjerojatno je ime rezultat greške u prijevodu.

Prvi ginekološki udžbenik

Metrodora je svakako bila babica, ginekologinja i kirurginja. Babice tog vremena morale su imati opsežno i složeno znanje o porodu, ali i mogućim komplikacijama za majku i dijete. Napisala je velik broj djela, među kojima se ističe djelo naslova „O bolestima i liječenju žena“. Iako je originalan rukopis izgubljen u vihoru povijesti, u Laurentijskoj knjižnici u Firenci postoji pergamentski rukopis (prijepis) od 263 stranice koji potječe iz 12. stoljeća. Ovo djelo podijeljeno je u 108 poglavlja i pripisuje se Metrodori.

Ova knjiga je sadržavala mnoge teorije i opise ženskog zdravlja koji su, čini se, rezultat Metrodorina vlastitog istraživanja, kao i formulacije lijekova koje nisu pronađene nigdje drugdje, što sugerira da ih je možda sama osmislila. U uvodu je napisala: „Opisat ću bolesti koje pogađaju žene – neke su složene za liječenje, a druge smrtonosne, s pomoću ovih bilješki prepoznat ćemo svaku od njih.”

Liječnica daleko ispred svog vremena

Metrodora je svakako bila daleko ispred svog vremena. Kao kirurginja, imala je i velik broj kirurških instrumenata na raspolaganju, poput sondi, spekuluma, hvataljki, strugala i skalpela, sličnih onima koji se koriste i danas. Navedimo samo dio njezinih medicinskih postignuća, umijeća i područja djelovanja:

• opisala je niz metoda za određivanje spola fetusa,
• u slučajevima teškog poroda preporučivala je da se „histerična“ trudnica premaže bademovim uljem,
• predlagala je terapije za liječenje menoragije i metroragije, histeričnog šoka, raka dojke i maternice,
• savjetovala je „nanošenje kaše od krumpira pomiješane s guščjom mašću u obliku pesa“ (nešto poput tampona),
• mogla je prepoznati moguće seksualno zlostavljanje te je razvila metodu dijagnosticiranja djevičanstva,
• definirala je način dijagnosticiranja i liječenja ženske neplodnosti te je pružala upute o dojenju i poticanju proizvodnje mlijeka,
• primjenjivala je intravaginalne i intrauretralne umetke za liječenje lokalnih bolesti,
• izvodila je operativne zahvate uklanjanja mrtvih embrija kako bi spasila trudnice,
• također se je smatralo da je bila sposobna liječiti pretilost,
• izvodila je rekonstrukciju (zašivanje) himena, operacije karcinoma dojki i maternice; estetski zahvati na dojkama i rekonstrukcija lica bili su neki od njezinih inovativnih kirurških postupaka.

Zaključno

Iako o Metrodori znamo malo i mnogi detalji njezina života ostaju nepoznanica, njezin doprinos medicini ne može se zanemariti. Kao pionirka u ginekologiji i kirurgiji, ostavila je neizbrisiv trag svojim istraživanjima, medicinskim inovacijama i kirurškim tehnikama.

Njezin priručnik „O bolestima i liječenju žena“ dokaz je njezina znanja i hrabrosti da u vremenu kada su žene rijetko imale pristup znanosti, preuzme ulogu liječnice i istraživačice. Iako ju je povijest na neko vrijeme zaboravila, njezino ime danas ponovno zauzima zasluženo mjesto među velikanima medicine.

Korišteni izvori: Dr. Emmaline Ashley, Creekside Center for Women