Kako poboljšati koncentraciju u digitalnom dobu

Istraživanja pokazuju da prosječna osoba provjerava telefon i do 80 puta dnevno, što kontinuirano prekida fokus. Još zabrinjavajuće, pažnja na jednom zadatku može trajati manje od jedne minute, oko 47 sekundi prije nego što nas nešto prekine. Ovakva fragmentacija pažnje otežava duboko razmišljanje i smanjuje produktivnost.

Kada tome pridodamo i pojam „digitalna demencija“ koji se koristi za opis smanjenja kognitivnih sposobnosti poput pamćenja i koncentracije zbog pretjeranog oslanjanja na digitalne uređaje, jasno je da stvari koje olakšavaju život dolaze s određenim izazovima. Iako je riječ o fenomenu koji se još uvijek istražuje, valja se zapitati koliko naše navike imaju stvaran utjecaj na mozak.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Kako mozak reagira na stalne podražaje

Ljudski mozak nije dizajniran za multitasking u digitalnom smislu. Iako mislimo da možemo raditi više stvari odjednom, zapravo brzo prebacujemo pažnju s jedne aktivnosti na drugu. Taj proces troši mentalnu energiju i povećava osjećaj umora.

Znanstvena istraživanja potvrđuju da je pažnja ograničen resurs koji ovisi o motivaciji, interesu i okolini. Kada smo izloženi stalnim notifikacijama i informacijama, naš mozak ulazi u stanje tzv. „plitke pažnje“, odnosno površnog fokusiranja bez dublje obrade informacija.

Dugoročno, to može utjecati na kreativnost, donošenje odluka i emocionalnu stabilnost jer stručnjaci ističu da je duboka koncentracija (eng. deep work) ključna za stvaranje novih ideja i kvalitetno razmišljanje.

Mit o multitaskingu: zašto radimo sporije, a ne brže

Multitasking se često smatra vještinom, no znanost pokazuje suprotno. Kada pokušavamo istovremeno odgovarati na poruke, pregledavati e-mail i raditi zadatak, naš mozak zapravo ne radi paralelno, već skače s jedne aktivnosti na drugu.

Takvo ponašanje dovodi do:

• većeg broja pogrešaka
• sporijeg obavljanja zadataka
• smanjenog pamćenja informacija

Studije pokazuju da osobe koje intenzivno koriste digitalne medije imaju slabije rezultate na testovima pažnje i radnog pamćenja. Drugim riječima, što više „multitaskamo“, to smo manje učinkoviti.

Strategije za poboljšanje koncentracije

Dobra vijest je da se koncentracija može trenirati. Mozak je neuroplastičan, odnosno ima sposobnost prilagodbe i stvaranja novih neuronskih veza pod utjecajem iskustva i ponavljanja. To znači da redovitim usvajanjem određenih navika možemo izravno utjecati na jačanje fokusa i pažnje. U nastavku donosimo nekoliko strategija koje se temelje na znanstvenim istraživanjima.

Upravljanje digitalnim okruženjem

Isključivanje nepotrebnih notifikacija jedan je od najjednostavnijih, ali i najučinkovitijih načina za bolju koncentraciju. Svaka poruka ili obavijest prekida tijek razmišljanja i otežava povratak na zadatak.

Istraživanja pokazuju da rjeđe korištenje mobilnog interneta može poboljšati pažnju i pozitivno utjecati na mentalno zdravlje.

Tehnika dubokog rada

Odvojite blokove vremena (npr. 60-90 minuta) za neprekinuti rad. Tijekom tog razdoblja eliminirajte sve distrakcije – bez društvenih mreža, poruka ili e-maila.

Ovakav način rada omogućuje ulazak u stanje potpune usredotočenosti na zadatak, poznato kao „flow“. Tada se radi učinkovitije i osjeća veće zadovoljstvo.

Pravilo jedne stvari

Fokusirajte se na jedan zadatak u jednom trenutku. Iako zvuči jednostavno, ova praksa zahtijeva disciplinu. No dugoročno donosi bolje rezultate nego stalno prebacivanje pažnje.

Digitalni detoks

Povremeno se odmaknite od ekrana. Čak i kratke pauze bez tehnologije mogu pomoći u obnovi mentalne energije. Priroda, šetnja ili tišina imaju dokazano pozitivan učinak na koncentraciju.

Briga o tijelu = briga o mozgu

San, prehrana i tjelesna aktivnost igraju ključnu ulogu u sposobnosti koncentracije. Nedostatak sna, primjerice, značajno smanjuje kognitivne funkcije i pažnju.

Uloga navika i discipline

Poboljšanje koncentracije nije jednokratna odluka, već proces. Naše svakodnevne navike oblikuju način na koji mozak funkcionira.

Ako smo navikli stalno provjeravati telefon, mozak očekuje brze podražaje. No ako treniramo fokus kroz čitanje, učenje ili duboki rad, postupno gradimo sposobnost dulje koncentracije. Važno je razumjeti da problem nije samo tehnologija, već način na koji je koristimo. Tehnologija može biti alat, ali i distrakcija, ovisno o našim navikama.

Ravnoteža između tehnologije i pažnje

Digitalno doba donijelo je novu ekonomiju – ekonomiju pažnje. Platforme i aplikacije dizajnirane su tako da zadrže našu pažnju što dulje, a pritom koriste psihološke mehanizme nagrade i navike.

To znači da poboljšanje koncentracije nije samo osobni izazov, već i borba protiv sustava koji nas želi zadržati online. No uz svjesne odluke i strategije, moguće je ponovno preuzeti kontrolu.

Fokus kao vještina budućnosti

U svakodnevici koja nas obasipa golemom količinom informacija, sposobnost koncentracije postaje jedna od najvažnijih vještina. Oni koji mogu zadržati pažnju imaju prednost u učenju, poslu i svakodnevnom životu. No važno je osvijestiti da koncentracija nije nešto s čime se rađamo ili ne, ona se razvija. Baš kao mišić, jača se kroz trening i disciplinu.

Koža, kosa i nokti

Digitalno starenje: Kako ekrani utječu na vašu kožu

Male promjene za bolju koncentraciju

Digitalni svijet neće nestati, ali naš odnos prema njemu može se promijeniti. Smanjenje distrakcija, fokus na jednu aktivnost i svjesno korištenje tehnologije temelj su bolje koncentracije.

Male promjene, poput gašenja notifikacija ili češće provođenje vremena offline, mogu imati veliki učinak. Dugoročno, upravo te navike čine razliku između raspršene pažnje i dubokog fokusa.

Izvori: World Economic Forum, MDPI, Science News Today, The Research Code, PubMed

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.

PODIJELI