Neurologija - 13. kolovoza 2019.
AUTOR ČLANKA - Redakcija

Dosađivanje naše svagdašnje: Otkriveno što se događa u mozgu kada nam je dosadno

Dosađivanje je sastavni dio života svakog pojedinca, no znate li kako naš mozak reagira kada nam je dosadno?

Dosađivanje naše svagdašnje: Otkriveno što se događa u mozgu kada nam je dosadno

Kod ljudi kojima je često dosadno, to dosađivanje može negativno utjecati na njihovo mentalno zdravlje i mozak. Jeste li se ikada zapitali što se točno događa u mozgu kada nam je dosadno?

Prema rezultatima novog američkog istraživanja, odrasle osobe u SAD-u u godini dana u prosjeku dožive 131 dan dosade, piše Medical News Today.

Istraživači su željeli shvatiti kako ljudi reagiraju na stanje dosade. Naime, mnogi smatraju da se stanje dosade izjednačava s nedostatkom produktivnosti ili usredotočenosti na neki zadatak. Međutim, neka su istraživanja pokazala da dosada može pomoći poticanju kreativnosti.

U svakom slučaju, s dosadom i dosađivanjem se svatko od nas susreo u nekom trenutku života, a prema nekim istraživanjima, čini se i da životinje dijele isto iskustvo s ljudima. „Svi doživljavaju dosadu, neki ljudi u puno većoj mjeri pa to može biti loše za zdravlje“, tvrdi Sammy Perone, asistent na Washington State University u Pullmanu.

Rezultati njegove studije mogli bi pomoći u pronalaženju najboljeg načina suočavanja s dosadom kako ona na kraju ne bi utjecala na mentalno zdravlje pojedinca.

Kako dosađivanje utječe na mozak?

Istraživački tim je smatrao da postoji razlika u mozgovima osoba koje negativno reagiraju na dosadu u odnosu na mozak onih koji ne osjećaju loše posljedice dosade. Međutim, početni tekstovi pokazali su suprotno. „Ranije smo smatrali da će ljudi koji negativnije reagiraju na dosadu imati specifične moždane valove prije nego što im postane dosadno. No naša su početna testiranja pokazala da ne možemo razlikovati moždane valove. Tek kada su bili u stanju dosade pojavila se razlika“, objašnjava stručnjak.

Prethodno istraživanje sugeriralo im je da su pojedinci kojima je često dosadno također skloniji anksioznosti i depresiji. Istraživači smatraju da je moguće pronaći načine suočavanja s dosadom kako bi ona imala manji utjecaj na mentalno zdravlje.

Rezultati istraživanja

U istraživanju su sudjelovala 54 odrasla, mlada ispitanika. Oni su morali popuniti anketu o obrascima dosade i njihovim reakcijama na osjećaj dosade. Nakon osnovnog EEG-a, sljedećih desetak minuta rješavali su najdosadniji zadatak na računalu. Za to su vrijeme istraživači mjerili njihove moždane aktivnosti, posebice u desnom prednjem i lijevom prednjem dijelu mozga.

Naime, te dvije regije postaju aktivne iz različitih razloga. Lijevi dio postaje aktivniji kada pojedinac traži stimulaciju ili pokušava odvratiti pažnju razmišljajući o nečem drugom. Suprotno tome, desni prednji dio mozga postaje aktivniji kada se kod osobe jave negativne emocije ili stanje tjeskobe.

Istraživači su otkrili da su ispitanici, koji su se svakodnevno više dosađivali, imali veće aktivnosti u desnom prednjem dijelu mozga tijekom ponavljajućih zadataka kako im je postajalo sve više dosadno.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama