6 ključnih razlika između muškaraca i žena

Jednakost između muškaraca i žena tema je o kojoj se uglavnom raspravlja iz aspekta pravne, ekonomske, političke, obrazovne, socijalne i kulturne te rodne ravnopravnosti. No kada je riječ o ljudskoj anatomiji, a koja uključuje i građu mozga, razlike su neminovno prisutne.

Činjenica da one postoje, ne govore o tome tko je „bolji“, a tko „gori“, niti mogu biti predmetom rasprava u smislu bilo kakve (ne)jednakosti u društvu. One nikome ne daju veća ili manja prava, a posebice ne veću ili manju vrijednost. No ono na što neke od njih mogu utjecati jest zdravlje, pa ih je svakako dobro poznavati.

Spomenimo ovom prilikom šest ključnih razlika između muškaraca i žena.

1. Fiziološke razlike

Mišići i masti. Sastav tijela razlikuje se između muškaraca i žena, pri čemu žene imaju proporcionalno više masnog tkiva, a muškarci više mišićne mase. Iako su i muškarci i žene podložni pretilosti, zdravstvene posljedice razlikuju se među spolovima. Tako muškarci imaju veću kardiovaskularnu smrtnost, ali žene imaju veći porast kardiovaskularne smrtnosti s povećanjem BMI-a ili opsega struka.

Kosti. Razlike postoje i kada je riječ o kostima; naime, muškarci i žene imaju različite obrasce razvoja kostiju, što uključuje veličinu, gustoću i oblik kostura. Muškarci općenito imaju veće kosti od žena. To uključuje dulje i gušće kosti u nogama, rukama i kralježnici, što je povezano s njihovom većom ukupnom tjelesnom masom. Žene, s druge strane, imaju relativno šire kukove, što je prilagođeno za trudnoću i porođaj. Muškarci imaju veću gustoću kostiju u prosjeku, dok su žene sklonije gubitku gustoće kostiju s godinama, posebno nakon menopauze kada razina estrogena opada. To povećava rizik od osteoporoze kod žena.

Srce. I naša srca se razlikuju, a pritom ne mislimo na emocije. Tako razlike postoje kada je riječ o veličini, gustoći i funkciji srca, kao i njegovoj reakciji na stres. Po omjeru, žensko srce i neke njegove komore su manje. Stijenke koje dijele neke od komora su tanje, a vene su finije. Žensko srce pumpa brže od muškog, ali muško srce izbacuje više krvi sa svakom pumpom. Stres uzrokuje ubrzanje pulsa žene, što dovodi do pumpanja više krvi. Kod muškaraca se pak arterije sužavaju, što dovodi do porasta krvnog tlaka. Fiziološke razlike između muškog i ženskog srca utječu i na pojavnost, simptome, a mogu utjecati čak i liječenje srčanih bolesti. Primjerice, kada je riječ o bolesti srca, muškarci osjećaju očigledniju bol u prsima, dok žene osjećaju kratku bol u gornjem dijelu trbuha ili leđa, mučninu, otežano disanje i znojenje. Ženin rizik od kardiovaskularnih bolesti značajno se povećava nakon menopauze, dok je iznenadna srčana smrt češća kod muškaraca. Zbog fizičkih razlika u veličini i funkciji srca, liječenje aritmije može zahtijevati različite vrste lijekova za muškarce u odnosu na žene.

Fiziološke razlike između muškog i ženskog srca utječu i na pojavnost, simptome, a mogu utjecati čak i liječenje srčanih bolesti

2. Razlike u strukturi mozga

Ne može se poreći činjenica da je muški mozak većeg volumena, pa su tako istraživanja već odavno pokazala, a kasnije i potvrdila, da je muški mozak veći za desetak posto u odnosu na ženski. Veličina mozga u muškaraca povezana je s većom ukupnom tjelesnom masom, a ne s inteligencijom (što neki vole koristiti u raspravama).

Načini na koje se žene i muškarci razlikuju u inteligenciji i specifičnim kognitivnim sposobnostima, među najžešćim su kontroverzama psihologije. Ogromne količine podataka pokazuju da, iako postoje neke prosječne razlike u određenim kognitivnim sposobnostima, postoji značajno preklapanje u distribuciji muškaraca i žena. Nema spolnih razlika u općoj inteligenciji – standardizirani IQ testovi napisani su da ne pokažu razlike, a zasebne procjene koje nisu napisane s ovim kriterijem ne pokazuju razlike u općoj inteligenciji.

Osim razlike u veličini mozga, uočene su i određene razlike u volumenu određenih regija moždane kore, potom u veličini corpusa callosuma (žuljevitog tijela, odnosno mase bijelih poprečnih živčanih niti smještene u dubini između hemisfera velikog mozga) i amigdale, a tu su i kognitivne razlike, kao i razlike u hormonalnom utjecaju na mozak.

Istraživanja o mogućim spolnim razlikama u mozgu i dalje su važna, osobito zbog zdravstvenih implikacija. Na primjer, žene imaju veću stopu depresije, anksioznosti i poremećaja prehrane, dok su muškarci skloniji autizmu i poremećaju pažnje s hiperaktivnošću (ADHD). Ipak, autizam bi mogao biti poddijagnosticiran kod djevojčica ili bi ga one mogle ispoljavati drugačije. 

3. Razlike u hormonima

Hormonalne razlike između muškaraca i žena igraju ključnu ulogu u razvoju, fiziologiji i ponašanju oba spola. Primarna razlika leži u različitim vrstama i razinama spolnih hormona, koji su odgovorni za regulaciju reproduktivnih sustava, ali također utječu na različite tjelesne funkcije, raspoloženje i fizički razvoj.

Testosteron je glavni spolni hormon kod muškaraca, koji se proizvodi prvenstveno u testisima, a u manjoj količini u nadbubrežnim žlijezdama. Ovaj hormon podržava razvoj sekundarnih spolnih karakteristika, igra ključnu ulogu u regulaciji spolne želje, agresije i energije, a utječe i na gustoću kostiju te crvenu krvnu sliku.

Estrogen je pak glavni ženski spolni hormon, proizveden uglavnom u jajnicima, a manjim dijelom u nadbubrežnim žlijezdama i masnom tkivu. Odgovoran je za razvoj sekundarnih spolnih karakteristika, regulaciju menstrualnog ciklusa i održavanje reproduktivnog sustava.

Također utječe na zdravlje kostiju, kognitivne funkcije i raspoloženje. Žene imaju značajno više razine estrogena od muškaraca, iako muškarci također proizvode male količine estrogena u svojim testisima.

Tu je i progesteron, još jedan važan hormon kod žena, posebno u drugoj polovici menstrualnog ciklusa i tijekom trudnoće. Kod muškaraca je prisutan u manjim količinama te ima ulogu u proizvodnji testosterona.

Hormonalne razlike doprinose različitim zdravstvenim rizicima kod muškaraca i žena. Na primjer:

• Depresija je češća kod žena, što je povezano s promjenama u razini estrogena.
• Kardiovaskularni rizik raste kod žena nakon menopauze, kada razine estrogena padaju.
• Testosteron može igrati ulogu u muškoj agresiji i povećanom riziku od određenih bolesti poput srčanih bolesti.

Dakle, iako muškarci i žene dijele mnoge iste hormone, razlike u količinama i funkciji tih hormona imaju značajan utjecaj na fiziološke, psihološke i zdravstvene razlike između spolova.

4. Reproduktivne razlike

Reproduktivno zdravlje odnosi se na stanje ženskog i muškog reproduktivnog sustava tijekom svih životnih razdoblja. Ti se sustavi sastoje od reproduktivnih organa, uključujući jajnike kod žena i testise kod muškaraca, a reproduktivni organi pak proizvode i otpuštaju hormone, kao i druge žlijezde u tijelu koje proizvode hormone, poput hipofize u mozgu.

U tom kontekstu razlikuju se i ženski te muški poremećaji. Ženski poremećaji uključuju:

• rani ili odgođeni pubertet,
• menstrualne probleme,
• neplodnost ili smanjena plodnost,
• probleme tijekom trudnoće,
• sindrom policističnih jajnika (jajnici proizvode više muških hormona nego što je normalno),
• endometriozu i drugo.

Muški poremećaji uključuju:

• impotenciju ili erektilnu disfunkciju te
• nizak broj spermija.

Ne ulazeći dublje u reproduktivne razlike, činjenica je da one neminovno postoje, a da se poremećaji kod muškaraca i žena drugačije liječe. Primjerice, iako se preuranjeni pubertet može dogoditi i kod djevojčica i kod dječaka, liječenje posve sigurno neće biti isto. Isto je i kad govorimo o neplodnosti – neplodnost žena i muškaraca ima drugačije uzroke i drugačije se liječi.

5. Razlike u komunikaciji

Neovisno o tome što najviše utječe na razlike, bilo da je riječ o spomenutom žuljevitom tijelu koje bi moglo utjecati na sposobnosti u komunikaciji ili na društveno-kulturološke utjecaje, muškarci i žene imaju različite stilove razgovora, drugačiji je proces donošenja odluka, neverbalna komunikacija je drugačija…
Primjerice, žene često govore o sadržaju i obraćaju pažnju na način na koji se poruka isporučuje, dok muškarci više pažnje posvećuju samom sadržaju. Kada žene slušaju, često klimaju glavom i izdaju ohrabrujuće zvukove, dok muškarci smatraju da klimanje glavom može značiti pristajanje na izrečeno. Žene žele biti uključene u proces donošenja odluka, dok muškarci više vole donositi konačnu odluku. Žene češće nego muškarci donose teške teme na razgovor (80% više), bez obzira na to je li odnos sretniji ili nesretniji. Muškarci obično izbjegavaju razgovore o teškim temama i često se povlače kada dođe do tih situacija.

Razlika je svakako više, no pritom treba napustiti i neke stare stereotipe poput onog da žene pričaju više od muškaraca. Pregled 56 studija koje su provele lingvističarka Deborah James i socijalna psihologinja Janice Drakich pronašao je samo dvije studije koje pokazuju da žene govore više od muškaraca, dok su 34 studije pokazale da muškarci govore više od žena. Šesnaest studija pokazalo je da govore isto, a četiri nisu pokazale jasan obrazac. Tko priča više, svakako ne ovisi o „muškom i ženskom“ mozgu.

6. Razlike u socijalizaciji

I za kraj ćemo spomenuti razlike u socijalizaciji kao jedan od doista starih stereotipa. Naime, razlike u socijalizaciji između muškaraca i žena oblikuju se kroz niz faktora, uključujući kulturu, obitelj, obrazovni sustav i medije, a biologija u tome ima najmanje utjecaja. Ove razlike utječu na način na koji se dječaci i djevojčice ponašaju, komuniciraju i razvijaju socijalne vještine.

Tako, na primjer, socijalizacija oblikuje očekivanja vezana uz rodne uloge. Dječaci često preuzimaju uloge koje se smatraju „muškima“, kao što su vođenje i natjecanje, dok djevojčice preuzimaju „ženske“ uloge koje uključuju njegovanje i brigu o drugima. Ova očekivanja mogu utjecati na izbore karijere i društvenu dinamiku u odrasloj dobi.

Posebno osjetljivo je područje emocija, barem kada govorimo o zdravlju. Tako su djevojčice obično poticane da dijele svoje osjećaje i traže emocionalnu podršku, dok se dječaci često socijaliziraju da budu samostalni i da skrivaju svoje emocije. Ova razlika može ozbiljno utjecati na mentalno zdravlje i način na koji se suočavaju sa stresom i teškoćama.

Mediji igraju značajnu ulogu u oblikovanju stavova i ponašanja. Sadržaji često i dalje prikazuju stereotipne rodne uloge, što može dodatno utjecati na percepcije dječaka i djevojčica o tome što se od njih očekuje.

Korišteni izvori: BioMed Central, Cardiology Associates of Michigan, NIH, Healthline, Psychology Today, Canadian Journal of Communication