Debljina i dojenje: kako prekomjerna tjelesna težina utječe na dojenje?

Utjecaj debljine na dojenje značajno je izražen, stvarajući dodatne izazove koji mogu utjecati na njegovu inicijaciju i trajanje.

Dok je dojenje ključno za zdravlje majke i djeteta, majke s prekomjernom tjelesnom težinom često se suočavaju s fiziološkim, psihološkim i društvenim preprekama koje mogu otežati ovaj proces.

Studija koja je pružila uvid u izazove

UPBEAT studija (Pregnancies Better Eating and Activity Trial) provedena je u više velikih gradova u Velikoj Britaniji, uključujući London, Glasgow, Newcastle i Manchester, s ciljem istraživanja povezanosti između debljine, dojenja i metabolizma nakon poroda.

Ova analiza, objavljena u „International Journal of Obesity“ 2024. godine, pružila je vrijedan uvid u izazove i prednosti dojenja u ovoj populaciji. Stoga u nastavku iznosimo ključne nalaze istraživanja.

Utjecaj ITM-a na trajanje dojenja. Indeks tjelesne mase (ITM) je mjera koja se koristi za procjenu tjelesne mase u odnosu na visinu osobe, pri čemu se vrijednosti iznad 25 smatraju prekomjernom težinom, a iznad 30 pretilošću. Majke s višim klasama pretilosti (ITM ≥ 35 kg/m2) dojile su kraće u usporedbi s majkama nižih ITM kategorija. Na primjer, prosječno trajanje isključivog dojenja kod majki u ITM klasi I bilo je 90 dana, dok je kod majki u ITM klasama II i III iznosilo 74 i 73 dana.

Poboljšanja u metabolizmu povezana s dojenjem. Majke koje su dojile (djelomično ili isključivo) imale su povoljniji profil metabolita, uključujući smanjenje triglicerida i povećanje zdravih HDL čestica. Također, one su zabilježile prosječno smanjenje tjelesne težine od 1,8 kg u odnosu na majke koje nisu dojile.

Utjecaj etničke pripadnosti. Iako su žene crne rase češće inicirale i nastavile dojenje, nije zabilježen pozitivan utjecaj na antropometrijske mjere i gubitak tjelesne težine kao kod bijelih žena. Ovo ukazuje na potrebu za daljnjim istraživanjima i prilagođenim intervencijama.

Izazovi u dojenju majki s prekomjernom težinom

• Odgođena laktogeneza (početak stvaranja mlijeka) i hormonalni disbalans često su povezani s većim ITM-om.
• Nisko samopouzdanje i zabrinutost zbog tjelesnog izgleda mogu negativno utjecati na odluku o dojenju.
• Nedostatak podrške zdravstvenih djelatnika i obitelji, kao i pritisci iz radnog okruženja, dodatno otežavaju situaciju.

Prednosti dojenja za majke s viškom kilograma

Dojenje svakako ima prednosti za majke suočene s pretilošću.

Za početak, dojenje doprinosi mobilizaciji masnih zaliha i postizanju zdravije tjelesne kompozicije. Prema podacima iz UPBEAT studije, majke koje su dojile, zabilježile su prosječno smanjenje tjelesne težine od 1,8 kg tijekom šest mjeseci nakon poroda. Osim toga, žene koje su dojile pokazale su smanjenje opsega vrata, nadlaktice i bokova, što dodatno ukazuje na pozitivan učinak dojenja na tjelesnu kompoziciju i ukupno zdravlje. Ove promjene su najviše izražene kod žena koje su nastavile dojenje dulje od šest mjeseci.

Treba spomenuti i smanjenje triglicerida te povećanje zdravih lipoproteina što doprinosi zaštiti od kardiometaboličkih bolesti.

I na kraju, dojenje jača vezu između majke i djeteta te pridonosi osjećaju postignuća i zadovoljstva.

Preporuke zdravstvenim djelatnicima

• Edukacija i savjetovanje: čim prije u trudnoći započnite razgovor o važnosti dojenja i potencijalnim preprekama. Informirajte majke o tehnikama pravilnog postavljanja djeteta na dojku i strategijama za poticanje proizvodnje mlijeka.
• Prilagodba podrške: individualizirani pristup, uzimajući u obzir ITM, etničku pripadnost i specifične potrebe majke, može značajno povećati uspješnost dojenja.
• Podrška u zajednici: osigurajte pristup grupama za podršku dojenju, gdje majke mogu podijeliti iskustva i dobiti savjete od educiranih stručnjaka.
• Zagovaranje promjena u politici: potrebno je poticati razvoj politika koje omogućavaju dulji rodiljni dopust te promiču dojenje kao standardnu praksu.

Zaključno

Dojenje je ključno za zdravlje majke i djeteta, ali zahtijeva dodatnu podršku za žene s prekomjernom tjelesnom težinom.

Strateške intervencije koje uključuju edukaciju, prilagodbu podrške i promjene u zdravstvenoj politici mogu pomoći u povećanju stope dojenja i njegovog trajanja. Istovremeno, potrebno je provoditi daljnja istraživanja kako bi se bolje razumjele specifične potrebe različitih populacija, uključujući utjecaj etničkih i socijalnih čimbenika.

Osim toga, od ključne je važnosti jačanje svijesti o prednostima dojenja kroz javnozdravstvene kampanje i osiguravanje boljeg pristupa stručnjacima za dojenje.

Kao društvo, imamo odgovornost osigurati ravnopravan pristup resursima i podršci za sve majke, bez obzira na njihovu tjelesnu težinu, kako bismo potaknuli zdravlje budućih generacija i smanjili prepreke koje stoje na putu uspješnog dojenja.

Izvor: Hrvatsko društvo za debljinu HLZ-a