Ruke u zlatnim godinama: promjene koje donosi starenje i načini da ih ublažimo

Proces starenja tijela neminovno se odražava na njegovom izgledu, ali i na funkcioniranju, pri čemu ruke, odnosno šake, nisu izuzetak. Otprilike nakon 65. godine funkcija naših ruku počinje slabjeti, a izražene promjene postaju vidljive sredinom osmog desetljeća. Na to utječu degenerativne promjene mišića, kostiju, tetiva, živaca i krvnih žila, ali i česte bolesti starije populacije poput osteoporoze, artritisa i Parkinsonove bolesti.

Starije osobe često imaju slabiji stisak, manju preciznost i sporije reakcije. Gubitak mišićne mase (sarkopenija) te promjene u tetivama i zglobovima uzrokuju pad snage za 20 do 25 % nakon 60. godine. Posebno su pogođeni mišići palca, što otežava hvatanje i precizne pokrete.

I izgled ruku se mijenja. Starenjem koža na rukama postaje tanja, osjetljivija te svaka ozljeda sporije zacjeljuje. Rast noktiju se usporava, postaju lomljivi i podložni infekcijama. Smanjuju se i osjeti dodira, topline i vibracije, što otežava fine pokrete i povećava rizik od ozljeda.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Kako pomoći rukama u starijoj dobi?

Iako su promjene u funkciji ruku dio starenja, pravilnom njegom, redovitim vježbama i prilagodbama u svakodnevnom životu moguće je očuvati pokretljivost i neovisnost u starijoj dobi.

Tako, na primjer, redovita tjelovježba i jednostavne vježbe za ruke mogu usporiti gubitak snage i spretnosti. Jednostavne aktivnosti poput stiskanja gumene loptice, savijanja i ispružanja prstiju, podizanja prstiju dok je dlan na stolu te istezanja zapešća, mogu značajno doprinijeti očuvanju funkcije šake ako se redovito prakticiraju.

Od velike pomoći mogu biti i različiti ergonomski prilagođeni predmeti za starije osobe kakvi se još uvijek vrlo teško mogu naći na hrvatskom tržištu, ali su dostupni na internetu. Tako postoje posebno zakrivljeni češljevi s dugom drškom ili pak pribor za jelo s debelom drškom, posebno oblikovani noževi, škare i slični predmeti koji osobama starije dobi ili pak oboljelima od artritisa mogu značajno olakšati svakodnevicu.

Za razliku od ergonomski prilagođenih predmeta, i kod nas postoji bogat izbor preparata za njegu kože u zlatnim godinama, a u odabiru posebno mogu pomoći ljekarnici. Kozmetički proizvodi za zrelu kožu trebali bi se usredotočiti na hidrataciju i sastojke poput retinola, hijaluronske kiseline i peptida koji doprinose ublažavanju bora i smanjenju gubitka elastičnosti. Svakako se preporučuje (u svakoj dobi) štititi kožu od sunca kako bi se usporili znaci starenja, pa bi takve kreme trebale sadržavati i odgovarajući SPF faktor.

Pojava modrica

Plave i ljubičaste mrlje, veće ili manje, vrlo su česta pojava u osoba starije životne dobi. Više je naziva koji je opisuju, pa se tako može čitati o senilnoj, solarnoj ili Batemanovoj purpuri. Iako bi vas Bateman mogao asocirati na poznatog čovjeka-šišmiša, riječ je ipak o engleskom liječniku, Thomasu Batemanu, koji je 1831. godine prvi opisao ovu pojavu na koži.

Dakle, s godinama koža postaje tanja i osjetljivija pa se sve jasnije vide oštećenja. Pritom ne govorimo samo o aktualnim udarcima, već i o oštećenjima koja su se nakupila tijekom života. Glavni uzroci su izloženost sunčevom zračenju, različitim kemikalijama, pušenje ili pak dugotrajno uzimanje određenih lijekova.

Senilna purpura može se javiti već nakon 50. godine, no najčešće je vidljiva kod osoba u 70-im i 80-im godinama. Tada će se već i najmanji udarci ili trljanje očitovati plavičastim podljevima zbog krhkih kapilara sklonih pucanju, a kroz stanjenu kožu će krvarenje biti odlično vidljivo. Uzroka nastanka modrica starije se osobe često neće ni sjetiti jer je nerijetko riječ o blagim i nehotičnim udarcima o rub stola ili druge predmete koji ne izazivaju bol, ali ostavit će trag. Dakle, te modrice obično ne bole, ali mogu trajati dulje od onih na koje smo tijekom života naviknuli, često i po nekoliko tjedana.

Nema posebnog tretmana koji bi mogao pomoći, iako su dostupni razni preparati koji mogu ubrzati resorpciju, pa tako i trajanje modrica. U izboru vam može pomoći ljekarnik. Ako pak uzimate lijek za razrjeđivanje krvi te mislite da je on uzrok vaših modrica, ne prekidajte terapiju na svoju ruku, već razgovarajte s liječnikom o eventualnoj promijeni lijeka ili doze.

Dupuytrenova kontraktura

U nizu promjena šake s kojima se suočavaju osobe zlatnih godina, može se pojaviti i dupuytrenova kontraktura. Riječ je o stanju u kojem se tkivo dlana zadebljava i skuplja, što dovodi do savijanja prstiju – najčešće prstenjak i mali prst – prema dlanu i nemogućnosti njihovog ispružanja. Uzrok bolesti nije potpuno poznat, ali se povezuje s genetikom, epilepsijom i drugim bolestima koje uključuju napadaje, alkoholizmom, nekim vaskularnim bolestima, sidom i dijabetesom.

Simptomi se pojavljuju kako bolest napreduje. Prvi znak obično je pojava kvržica, odnosno nodula, malih izbočina ispod kože na dlanu koje se obično nalaze na mjestu gdje se prsti spajaju s dlanom. Ponekad se bolest ni ne razvije dalje, a kod nekih osoba kvržice mogu i nestati. S vremenom se kvržice mogu zadebljati i grupirati u „trake“ koje stvaraju osjećaj zategnutosti i povlačenja prstiju prema dlanu, dok ne nastupi i posljednja faza, odnosno kontraktura po kojoj bolest i nosi ime. U tom slučaju zahvaćene prste više nije moguće ispružiti.

Liječenje dupuytrenove kontrakture može biti kirurško (uklanjanje tkiva) ili nekirurško (injekcije enzima ili iglena fasciotomija). No liječenje ponekad ne dovodi do trajnog rješenja, pa se bolest može vratiti.

Tremor

Među relativno čestim pojavama povezanim sa starenjem ruku, treba spomenuti i tremor, odnosno nekontrolirano drhtanje. Iako je česta asocijacija na tremor Parkinsonova bolest, to svakako nije i jedini mogući uzrok.

Ruke se mogu tresti iz mnogo razloga u bilo kojoj dobi, no češće se događa nakon 50. godine. Drhtanje mogu izazvati tjeskoba, stres, niska razina šećera u krvi, pad tlaka, umor ili previše kofeina. Uzrok pojave ili pogoršanja drhtanja ruku mogu biti i neki lijekovi poput stabilizatora raspoloženja, lijekova za liječenje epilepsije ili migrena.

Pritom razlikujemo „aktivni“ i „pasivni“ tremor. Aktivni se javlja kada pokušavamo koristiti ruke, a pasivni se odnosi na drhtanje ruku u mirovanju. Aktivni je tremor obično bezopasan, a mogu pomoći jednostavne promjene u prehrani i načinu života, poput konzumiranja manjeg broja šalica kave od uobičajenog. No pojavi li se pasivni tremor svakako je dobro savjetovati se s liječnikom jer on može biti znak ozbiljnog problema, uključujući tumor mozga ili Parkinsonovu bolest.

Vježbe za šake i prste

I za kraj, donosimo nekoliko vježbi koje mogu poboljšati funkciju šake u zlatnim godinama, a koje savjetuje Physiopedia.

• Savijanje prstiju. Podignite desnu ruku. Savijte palac prema dlanu, zadržite savijanje dvije do pet sekundi, pa ga ispravite. Ponovite isto s ostalim prstima desne ruke, a potom učinite isto s prstima na lijevoj ruci.
• Stisak šake. Ispružite desnu ruku, kao da ćete se rukovati. Podlaktica i zapešće neka budu blizu stola ili druge ravne podloge. Spojite prste i lagano zatvorite šaku, bez jakog stiskanja. Polako i nježno vratite prste u početni položaj. Ponovite nekoliko puta na svakoj ruci.
• Savijanje palca. Ispružite desnu ruku te savijte palac prema dolje i prema unutra, u smjeru dlana. Cilj je dotaknuti dno malog prsta, ali nije problem ako ne uspijete odmah. Zadržite položaj nekoliko sekundi, pa ponovno ispružite palac. Ponovite isto 10 puta, a potom izvedite vježbu na drugoj ruci.
• Oblikovanje slova „C”. Ispružite desnu ruku s ispruženim prstima. Savijte prste prema dolje i palac prema van u stranu kako biste oblikovali slovo „C”. Vratite se u početni položaj, ponovite isto nekoliko puta s desnom rukom, a zatim i s lijevom.

Obiteljsko zdravlje

Preporuke za vježbanje starijih i bolesnih osoba

• Podizanje prstiju. Postavite dlanove na stol i ispružite prste. Polako podignite palac od stola, zadržite ga dvije sekunde, pa ga vratite. Ponovite isto s ostalim prstima te izvedite cijelu vježbu na drugoj ruci.
• Istezanje zapešća. Ispružite desnu ruku i dlan ispred sebe. Nježno pritisnite dlan prema dolje tako da vrhovi prstiju budu okrenuti prema podu. Zadržite istezanje nekoliko sekundi i ponovite vježbu 10 puta. Isto izvedite s lijevom rukom.
• Pokret „OK“. Podignite ruku ravno, kao da ćete se rukovati. Spojite palac i kažiprst u oblik slova „O”. Potom palac spojite s vrhom srednjeg prsta te ponovite pokret i s ostalim prstima. Izvedite cijelu sekvencu nekoliko puta, a zatim učinite isto i na drugoj ruci.

Korišteni izvori: Physiopedia, WebMD, Cleveland Clinic 

PODIJELI