Zdravlje
Ljepota
Nutricionizam
Lifestyle
ADIVA
Program vjernostiPrehrana kod Hashimoto tireoiditisa: Što ima smisla, a što je mit
Hashimotova bolest je jedno od najčešćih oboljenja štitne žlijezde u suvremenom društvu. Za većinu bolesnika neophodna je nadomjesna terapija hormonima štitnjače. No, daleko smo odmakli od pristupa isključivo hormonskom supstitucijom – sve više znamo kako odgovarajuća prehrana i životni stil mogu poboljšati stanje i kvalitetu života oboljelih.
I tu na scenu stupa mnoštvo prehrambenih nedoumica– „svi trebaju izbaciti gluten“, „kupusnjače su problem za štitnjaču“, „soju nikako ne smiješ jesti“, „samo autoimuna paleo prehrana smanjuje prisutnu upalu“ – ovo su samo neki od savjeta kojima su oboljeli svakodnevno izloženi. Zato je vrijeme da kritički pogledamo na preporuke i izdvojimo one koje imaju smisla.
ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI
Osnovne prehrambene postavke kod bolesti štitnjače
Prvi korak, pratite li od Hashimotove bolesti, je usvajanje protuupalne prehrane – odnosno prehrane temeljene na kvalitetnim izvorima proteina, biljnim namirnicama bogatih vlaknima i zdravim masnoćama te lišene procesirane i industrijske, alkohola i rafiniranog šećera.
Osim protuupalne prehrane, važno je održavati stabilnu razinu glukoze u krvi. Ovo ponekad nije lak zadatak jer poremećene razine hormona štitnjače često dolaze udružene s inzulinskom rezistencijom pa ako se ovo događa i vama, svakako potražite pomoć nutricionista.
Treba li iz prehrane izbaciti gluten?
Osim ovih općih preporuka, uz dijagnozu Hashimotove bolesti dolazi savjet da je potrebno izbaciti neke namirnice poput onih s glutenom (pšenica, raž, ječam) ili kazeinom (mlijeko i mliječni proizvodi) iz prehrane.
I uistinu, prema procjenama, više od polovice oboljelih od Hashimotove bolesti mogu znatno ublažiti upalu i simptome bolesti izbacivanjem glutena iz prehrane. Čini se kako gliadin, glavna komponenta glutena, strukturom nalikuje autoantitijelima štitnjače čime može dovesti do pretjerane imunološke reakcije. Dodatno, gluten je, prepoznat kao važan kotačić u razvoju povećane intestinalne permeabilnosti, za koju znamo da je jedan od čimbenika koji pridonosi razvoju autoimunih bolesti.
Ipak, najveća korist izbacivanja glutena je kod osoba koje udruženo s Hashimotovom bolešću imaju tzv. necelijakičnu osjetljivost na gluten, a ne nužno kod svakog oboljelog. Kako bi utvrdili je li ovo problem i kod vas, najbolje je provesti eliminaciju glutena na određeni period (1-3 mjeseca) i potom njegovu reintrodukciju.
Sličan proces eliminacije i reintrodukcije ima smisla provesti za druge namirnice poput mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja, kukuruza, soje. Na taj način možete doći do optimalne protuupalne prehrane ponaosob. Ovaj proces provedite u suradnji s nutricionistom kako bi se sa sigurnošću otkrile namirnice koje su uzrok problema.
Kupusnjače su dobrodošle u prehrani osoba s Hashimotovom bolešću
Dijagnozu gotovo rutinski prati savjet da se iz prehrane izbace namirnice poput kupusa, brokule i cvjetače. Kako je moguće da se ove, inače, nutritivno bogate namirnice, nalaze na crnoj listi kada je u pitanju zdravlje štitnjače?
Odgovor leži u zastarjeloj ideji da sadrže spojeve koji djeluju kao goitrogeni odnosno ometaju apsorpciju joda nužnog za produkciju hormona štitnjače.
Danas znamo, kako je goitrogeno djelovanje ovih spojeva moguće tek prilikom redovite konzumacije sirovih namirnica i to u velikim količinama, što i nije realno. Termičkom obradom smanjuje se udio spornih sastojaka i umanjuje potencijalno štetno djelovanje.
Stoga danas nema osnove da se kupusnjače posve eliminiraju iz prehrane. Štoviše, pokazalo se kako njihov unos djeluje pozitivno na razinu glutationa, antioksidansa koji ima neprocjenjivu ulogu u zaštiti štitnjače od oksidativnog stresa.
Uloga dodataka prehrani kod Hashimotove bolesti
Unos hranjivih tvari koje podržavaju rad štitnjače poput selena, cinka ili željeza je podjednako važno kao i uklanjanje problematičnih namirnica iz prehrane. Vrlo često je potrebno ih suplementirati kako bi zadovoljili potrebe koje ima oboljela štitnjača.
U kontekstu zdravlja štitnjače, česta se spominje i jod, koji je istovremeno kontroverzna i izuzetno važna tema. Činjenica je da je deficit joda najčešći uzrok hipotireoze. No, u područjima gdje je unos adekvatan (primjerice gdje se sol jodira) suvišak joda može povećati rizik od razvoja Hashimotove bolesti. Stoga je savjet ne uzimati pripravke joda prije savjetovanja sa stručnom osobom.
Zanimljivo, i drugi dodaci poput mio-inozitola, glutationa i pojedinih probiotika pokazuju potencijal ublažiti dinamiku i posljedice bolesti. Ipak, preporuka nije uzimati pripravke na slijepo, već je važno znati kada i u kojem obliku ih uzeti, a za to je ipak potrebno stručno vodstvo.
Prehrana i Hashimotova bolest: MIT ili ISTINA
- Osobe s Hashimotovom bolesti i razvijenom hipotireozom lakše dobivaju na težini i teže mršave: ISTINA
Hormoni štitnjače imaju važnu ulogu u potrošnji energije, a njihov nedostatak smanjuje bazalni metabolizam (prema procjeni 15 do čak 40%) pa hipotireozu koja nastaje kao posljedica Hashimota često prati dobivanje na tjelesnoj masi.
- Mediteranska prehrana je najbolji izbor za sve: MIT
Mediteranska prehrana je svakako prvi izbor, a osim što je dugoročno održiva, njen povoljan učinak se pripisuje protuupalnom djelovanju. No, dobar dio oboljelih razvija preosjetljivosti na određene namirnice, ali i inzulinsku rezistenciju zbog čega prehranu treba, uz pomoć nutricionista, prilagoditi individualnom stanju.
- 2 brazilska oraščića su dovoljna za unos selena potrebnog za rad štitnjače – MIT
Među oboljelima je česta praksa konzumacije brazilskih oraha kako bi se osigurao unos selena, no iako oni jesu najbogatiji prehrambeni izvor, sam sadržaj često varira zbog čega se ne preporuča oslanjati na njih za zadovoljenje unosa selena.
- Deficit vitamina D povećava rizik razvoja, ali i progresije Hashimotove bolesti – ISTINA
Deficit vitamina D se povezuje s većim rizikom razvoja autoimunih bolesti štitnjači. No, njegov status je ključan i u slučaju već razvijene bolesti – sam vitamin D, naime, može doprinijeti suprimiranju autoimunog odgovora. U svijetlu toga, savjet je redovito provjeravati status te individualno korigirati deficite pripravcima vitamina D.
- Svi oboljeli trebaju izbaciti soju iz prehrane – MIT
Istraživanja koja su se bavila utjecajem soje na štitnjaču otkrivaju da ona nema sama po sebi utjecaj na funkciju štitnjače. Ipak, treba naglasiti kako je preosjetljivost na soju česta kod oboljelih.
- Oboljeli bi trebali paziti na unos soli – ISTINA
Sol negativno utječe na razine agresivnih TH17 imunoloških stanica i time pridonosi upali kod Hashimotove bolesti. Preporuka je ograničiti unos slane hrane, kao i smanjiti dosoljavanje obroka.
Više stručnih savjeta potražite na https://www.funkcionalnamedicina.com/
Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.