Zdravlje
Ljepota
Nutricionizam
Lifestyle
ADIVA
Program vjernostiAutoimune bolesti i prehrana: Može li antiinflamatorni model pomoći?
Autoimune bolesti, od Hashimotovog tireoiditisa i multiple skleroze do lupusa, psorijaze i upalnih bolesti crijeva su, nema sumnje, u porastu. Budući da ove bolesti značajno utječu na kvalitetu života oboljelih često se postavlja pitanje: možemo li prehranom smanjiti prisutnu upalu koja leži u pozadini autoimunih bolesti?
Danas znamo kako brojni čimbenici pridonose riziku bolesti te pojavi upale; od infekcija, toksina, pušenja, stresa, ali i prehrane. Upravo je prehrana i nutritivni status mnogim oboljelima možda najzanimljiviji jer je čimbenik na koji mogu utjecati.
Dobra je vijest da odgovarajuća prehrana, kroz utjecaj na tjelesnu masu, ali i crijevnu mikrobiotu, oksidativni stres i općenito stanje upale, može ublažiti pretjeranu imunološku reakciju i simptome te biti važna podrška cjelokupnom pristupu ovim bolestima. Prehrana, pritom, nije zamjena za standardno liječenje, ali je sigurno važan saveznik u borbi s autoimunim bolestima.
ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI
Kako smanjiti upalu prehranom?
Mnogi hranu doživljavaju kao izvor energije, ne zamarajući se njenom nutritivnom vrijednošću. No, hrana može biti i izvor upale, ali i djelovati protuupalno, ovisno o tome što serviramo na tanjuru. Jedemo li redovito gotove obroke, procesirane proizvode, industrijske pekarske proizvode, mesne prerađevine, slastice i grickalice, drugim riječima, hranu bogatu jednostavnim šećerima, solju, zasićenim i trans masnim kiselina tijelu serviramo upalne molekule i pogoršavamo stanje autoimunosti.
Šećer je, za autoimuni proces, velik izvor upale, ali možda više iznenađuje sol, odnosno natrij iz soli, jer može povisiti razine agresivnih Th17 imunoloških stanica i time iznimno pridonosi upali. Negativan utjecaj pretjeranog unosa soli posebice viđamo kod reumatoidnog artritisa, multiple skleroze i lupusa, ali, u suštini, i kod svih autoimunih bolesti.
Kako možemo ublažiti proupalni učinak natrija? Kroz dovoljan unos kalija, minerala kojeg u obilju pronalazimo u špinatu, rajčici, brokuli, leći… redom biljnim namirnicama koje i inače povezujemo s protuupalnim učinkom. Na ovom primjeru se da naslutiti u kojem smjeru treba ići prehrana želimo li smanjiti upalu – cjelovite namirnice, bogate hranjivim tvarima, bez dodanog šećera i soli su temelj antiinflamatorne prehrane.
Mediteranska prehrana kao prvi korak
Osim kalija, nutrijenti za koje se pokazalo da djeluju protuupalno i protektivno ublažavajući progresiju autoimunih bolesti su:
- Antioksidansi, posebice polifenoli koje nalazimo u bobičastom voću, zelenom čaju, citrusima, jabuci
- Omega 3 masne kiseline iz plave ribe, oraha, lanenih i chia sjemenki
- Vlakna iz povrća i posebice mahunarki
- Nezasićene masti koje pronalazimo u maslinovom ulju
Kada sumiramo ove komponente jasno je da je mediteranska prehrana kao protuupalni model odlična startna točka za oboljele. Dokazano je kako mediteranska prehrana može pozitivno utjecati na rad imuniteta, sastav crijevne mikrobiote te općenito upalu pa ne čudi kako se kod, primjerice, reumatoidnog artritisa i upalnih bolesti crijeva, preporučuje upravo antiinflamatorni mediteranski obrazac.
No, priča tu ne staje, jer danas znamo kako kod pojedinaca može doći do aktivacije bolesti konzumacijom cjelovitih, inače, hranjivih namirnica poput pšenice, jaja ili soje. U pozadini takvih reakcija krije se preosjetljivost odnosno imunološka reakcija na proteine u namirnici. Kako bi otkrili koja namirnica izaziva upalu, najbolje je provesti proces eliminacije i reintrodukcije hrane uz vodstvo iskusnog nutricionista.
Eliminacijske dijete su važan alat u personalizaciji prehrane
Jedna od prvih prehrambenih eliminacija koja se preporučuje je izbacivanje glutena (pšenica, raž, ječam) iz prehrane. Gluten je, prepoznat kao jedan od okidača koji u osjetljivih osoba pridonosi razvoju sindroma propusnosti crijeva koji, pak, leži u podlozi autoimunih bolesti.
Povoljan učinak bezglutenske prehrane je najviše zabilježena kod Hashimotovog tireoiditisa i Gravesove bolesti, reumatoidnog artritisa, psorijaze. Ipak, ne reagiraju sve autoimune bolesti poboljšanjem na prehranu bez glutena, zbog čega se postavlja pitanje predstavlja li i neka druga hrana mogući problem kod oboljelih.
Kazein iz mlijeka je još jedan česti antigen, kao i lizozim iz bjelanjka jajeta ili lektini iz soje. Stoga, ukoliko bolujete od autoimune bolesti, ima smisla uz podršku stručnjaka, provesti neki vid eliminacijske dijete uz paralelno praćenje simptoma, upalnih markera i antitijela.
Možda najpoznatija eliminacijska dijeta u tom kontekstu je Autoimuni paleo protokol (AIP) kao iznimno stroga eliminacijska dijeta, osmišljena upravo za smanjenje upalnih procesa i ublažavanje simptoma autoimunih bolesti.
AIP – kada i kako se provodi
Logika iza AIP-a je eliminacija namirnica koje mogu dovesti do imunološke reakcije, a time i do upale. AIP je stroži prehrambeni obrazac od drugih protuupalnih prehrana, ali cilj nije dugotrajno praćenje restriktivne faze, nego pronaći individualno problematične namirnice i time svoj „recept“ za kontrolu autoimunog procesa.
Provodi se u 3 faze:
- Eliminacijska faza: u prvoj fazi koja traje od 6 tjedana do 6 mjeseci iz prehrane se posve isključuju sve žitarice (ne samo one koje sadrže gluten), mahunarke, orašasti plodovi i sjemenke, tzv. ponoćnice (krumpir, rajčica, paprika, patlidžan, mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, kava i alkohol. Logično, rafiniranim šećerima i procesiranoj hrani nema mjesta na ovom protokolu.
Ono što se potencira jesti u ovom periodu su namirnice poput mesa i riba, povrća i voća, zdravih masnoća i fermentirane hrane.
- Faza reintrodukcije koja je potencijalno i najbitnija podrazumijeva uvođenje jedne po jedne namirnica natrag u prehranu i pažljivo praćenje simptoma. Važno je namirnice uvoditi u izvornom obliku i postepeno (do maksimalno 2 tjedno) i još važnije pravilno pratiti signale koje tijelo javlja.
- Faza održavanja je dugotrajno praćenje individualno prilagođene prehrane i izbjegavanje problematičnih namirnica ponaosob.
Na pitanje što kaže znanost na ovakve restrikcije, AIP je istraživan u nekoliko studija i pokazao je poboljšanje simptoma i kvalitete života u osoba s primjerice Hashimotovim tireoiditisom i reumatoidnim artritisom. Ipak, potrebno je još studija da bolje procijenimo puni potencijal AIPa.
Ne postoji jedna protuupalna prehrana koja vrijedi za sve
Autoimune bolesti u pozadini često imaju upalu na koju srećom možemo djelovati našom prehranom. Procesirana hrana, hrana bogata solju i šećerom su namirnice koje pridonose upali, bez obzira od koje autoimune bolesti bolujete. S druge strane, cjelovite namirnice bogate hranjivim tvarima daju podršku u svim fazama bolesti. Pritom je mediteranska prehrana najbolja početna točka, no često je poželjno provoditi i razne eliminacijske dijete (od kojih je najpoznatiji AIP) kako bismo kreirani personalizirani plan djelovanja na upalu. Cijeli proces je mudro provesti u suradnji s nutricionistom, kako bi se izbjegli potencijalni nutritivni deficiti i kreirao smislen plan u svim fazama bolesti.
Više stručnih savjeta potražite na https://www.funkcionalnamedicina.com/
Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.