Utjecaj peludnih alergija na zdravlje srca i preporuke za srčane bolesnike

Svaki organ u ljudskom tijelu ima svoju ulogu. Uredno funkcioniranje svih organa je od presudne važnosti za život. U tome, zasigurno, centralno mjesto pripada srcu. Ono radi poput motora koji osigurava dotok svježe krvi svim organima, pa i samom sebi, odnosno srčanim strukturama.

Osnove cirkulacije krvi

Naime, srčani mišić, kao i ostale strukture srca, dobivaju svježu krv obogaćenu kisikom i hranjivim tvarima putem koronarnih arterija iz aorte (najveće arterije u tijelu). Venskim putem iz cijelog tijela pristiže krv u desnu pretklijetku, pa zatim u desnu klijetku. Ta je krv osiromašena kisikom, a puna je ugljičnog dioksida koji je razgradni produkt metabolizma u svim stanicama ljudskog tijela. Ta krv iz desne klijetke biva izbačena u pluća, gdje se izdahom izbacuje iz tijela ugljični dioksid, a iz udahnutog zraka se kisikom obogaćuje ta ista krv koja je otpustila ugljični dioksid. Tako obogaćena krv ide dalje preko plućnih vena u lijevu pretklijetku, pa u lijevu klijetku, odakle biva izbačena u aortu. Aorta potom tu krv, preko svojih ogranaka, dovodi svim organima, a kako je ranije spomenuto – i srcu.

Koliki će protok krvi biti kroz koronarne arterije, ovisi o njihovoj prohodnosti (ima li ili nema suženja lumena uzrokovanih aterosklerotskim plakovima) i o krvnom tlaku. Naime, prohodnost arterija može biti sasvim uredna, no ako je krvni tlak izrazito nizak, primjerice kod osobe koja je izgubila veliku količinu krvi, protok kroz koronarne arterije je smanjen.

Povezanost alergije, peludi i infarkta

Kakva je povezanost između alergije, količine peludi u zraku i infarkta srčanog mišića?

U kontaktu sa sluznicom respiratornog sustava preosjetljivih osoba, udahnuta pelud iz zraka uzrokuje alergijsku reakciju. To je burna reakcija s otokom sluznice nosa, suzenjem očiju, otokom sluznice dušnika i svih dijelova pluća, pa sve do sitnih plućnih mjehurića (alveola). Alergijske manifestacije kod preosjetljivih ljudi mogu, uz otok, uzrokovati i spazam dišnih putova, s pojavom bronhalne astme.

Spomenuti otok dišnih putova otežava udisanje zraka. S jedne strane, imamo otežan dotok zraka u pluća, a tome se, zbog otoka i zadebljanja stijenki alveola, pridružuje otežana difuzija plinova. Ugljični dioksid teže prolazi (difundira) iz plućnih kapilara u alveole, a i kisik teže prolazi iz alveola u krv koja protječe kroz kapilare. Stoga u lijevu pretklijetku, lijevu klijetku i aortu dolazi krv koja još sadrži ugljični dioksid, a nije ni u potpunosti obogaćena kisikom.

Takva „arterijska“ krv teče kroz sve arterije tijela, pa i kroz koronarne arterije. Količina krvi koja protječe kroz koronarne arterije, kao što je spomenuto, ovisi o širini njihova lumena i eventualnim aterosklerotskim suženjima. U poodmakloj životnoj dobi koronarne arterije zasigurno imaju određene aterosklerotske promjene. Već to ograničava protok krvi kroz njih i uzrokuje slabiju opskrbu srčanog mišića krvlju. Ako se tome pridoda i da je zbog alergijskih manifestacija oksigenacija krvi slabija, to daje ukupan rezultat kao i značajno slabiji protok. To može rezultirati pojavom bolova u prsima (osobito pri fizičkom naporu), što je ustvari angina pektoris. Kombinacija slabijeg protoka kroz koronarne arterije i slabija oksigenacija krvi, zbog alergijskih manifestacija u dišnom sustavu, može završiti i s infarktom srčanog mišića.

Znanstvena studija je pokazala da je učestalost infarkta miokarda 5,5 % veća u vrijeme povećane količine peluda u zraku. To se događa u vrijeme proljetnog cvjetanja drveća, korova i trava. Isto tako se potkraj ljeta i početkom jeseni povećava količina alergena ambrozije u zraku, na koju su mnogi ljudi osjetljivi.

Što možemo učiniti s ciljem olakšanja tegoba?

Alergijska manifestacija je individualna i zanimljiva. Dok neki ljudi „muku muče s ambrozijom“, dotle bi je drugi (koji nemaju alergijsku manifestaciju) mogli staviti u jastuk i mirno spavati.

Količina peludi u zraku je najveća za vrijeme mirnog, suhog vremena. Zato je za vrijeme najveće koncentracije peludi u zraku dobro držati zatvorene prozore kuća i stanova, a stambene prostore provjetravati u ranim jutarnjim satima (osobito ako je prisutna rosa).

Kiša značajno smanjuje količinu peludi u zraku, a time se smanjuje intenzitet alergijskih reakcija, te je i tada dobro prozračiti prostorije u kojima žive osobe ili borave osobe sa alergijskim manifestacijama.

Rješenje je i maknuti se iz alergenog područja dok određene biljke ne ocvatu. Tako je primijećeno da je u vrijeme dok ambrozija cvjeta u unutrašnjosti zemlje, ugodniji boravak u Dalmaciji, na moru. Isto tako, u vrijeme cvjetanja dalmatinskog bora, za osobe s alergijskim manifestacijama ugodniji je boravak u unutrašnjosti Hrvatske.

Kombinacija izbora mjesta boravka, vremena provjetravanja boravišnog prostora i vremena izlaska iz kuće, uz antialergijske lijekove, mogu značajno olakšati život tim bolesnicima te smanjiti učestalost srčanih tegoba ili incidenata (anginu pektoris i infarkt srčanog mišića).