Uoči Svjetskog dana srca: Treba li Hrvatskoj nacionalni plan za suzbijanje kardiovaskularnih bolesti?

„U Hrvatskoj, kao i u Europi, kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrtnosti već desetljećima. Svake godine u našoj zemlji od kardiovaskularnih bolesti umre preko 20.000 ljudi. Iako je zadnjih godina prisutan trend smanjenja smrtnosti, Hrvatska u usporedbi s drugim europskim zemljama spada među zemlje koje imaju veće stope smrtnosti od prosjeka EU zemalja. Prosjek za zemlje EU27 iznosi 367,6/100.000, a u Hrvatskoj je on 572,8/100.000. Drago nam je što je Europska komisija prepoznala ovaj problem te shodno tome podržala „Europski plan za kardiovaskularno zdravlje“ koji ima za cilj smanjiti broj prijevremenih smrti za jednu trećinu do 2030. Istovremeno poziva države članice da pokrenu vlastite Nacionalne planove za suzbijanje kardiovaskularnih bolesti. Nadamo se kako će i Hrvatska uskoro krenuti zadanim smjerom Europske unije“, naglasio je izv. prof. Krunoslav Capak, dr. med., ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Utjecaj pandemije COVID-19 na kardiovaskularne bolesti

Zbog pandemije COVID-19 dogodile su se promjene i kod kardiovaskularnih bolesti, osim što smo 2020. godine bilježili blago povećanje umrlih za 797, s 22.020 u 2019. godini na 22.817 u 2020. godini, bilježimo i pad broja hospitalizacija kardiovaskularnih bolesti.

„Analizom utjecaja pandemije COVID-19 na broj hospitalizacija u Hrvatskoj, a prema podacima iz baze hospitalizacija Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, zabilježeno je prosječno godišnje smanjenje svih hospitalizacija u 2020. godini za 26% u odnosu na broj hospitalizacija u 2019. godini. Za kardiovaskularne bolesti ukupno smanjenje broja hospitalizacija bilo je 19%. Najveći pad u broju hospitalizacija bio je u mjesecima velikog broja novooboljelih osoba od COVID-19. Postavlja se pitanje što nas čeka u godinama koje dolaze, u smislu povećanja broja kardiovaskularnih bolesnika koji nisu bili otkriveni za vrijeme pandemije“, izjavila je prim. Verica Kralj, dr. med., spec. epidemiologije, voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti, HZJZ.

Nacionalni plan za borbu protiv kardiovaskularnih bolesti trebao bi sadržavati jasne smjernice za prevenciju, dijagnostiku, liječenje i rehabilitaciju.

Važnost prevencije kardiovaskularnih bolesti

„O važnosti prevencije kardiovaskularnih bolesti uporno upozoravamo javnost. Uklanjanjem rizičnih čimbenika kao što su pušenje, alkohol, masna i nezdrava hrana te nedostatna tjelesna aktivnost kao i pravodobnim otkrivanjem i liječenjem hipertenzije, dislipidemije i dijabetesa može se bitno unaprijediti kardiovaskularno zdravlje, odnosno smanjiti kardiovaskularni pobol i smrtnost. Hrvatsko kardiološko društvo osnovalo je Zakladu Hrvatska kuća srca s ciljem provođenja javno-zdravstvenih aktivnosti i educiranja građana o važnosti kardiovaskularne prevencije. Međutim, smatram kako bi uvođenje Nacionalnog plana za suzbijanje kardiovaskularnih bolesti dodatno institucionaliziralo naše napore i iznjedrilo jasne smjernice koje bi bile obvezujuće za ključne dionike zdravstvenoga sustava te omogućilo sustavno informiranje naših građana o važnosti i dosezima dosljednoga pridržavanja mjera kardiovaskularne prevencije“, izjavio je akademik Davor Miličić, predsjednik Kardiološkog društva i upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca.

Uloga liječnika obiteljske medicine

Liječnici obiteljske medicine vrlo su često prvi s kojima pacijenti stupe u kontakt kada imaju određeni zdravstveni problem, stoga je njihovo uključivanje u Nacionalni program, točnije u učinkovito provođenje istog, neizmjerno važno.

„Pacijenti s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti prvo bi se trebali javiti obiteljskim liječnicima. Potrebno je unaprjeđenje preventivnih aktivnosti što se može postići unaprjeđenjem rada liječnika, osposobljavanjem pacijenta te unaprjeđenjem organizacije preventivnih aktivnosti. Osnaživanje obiteljskih liječnika podrazumijeva dostatnu specijalističku izobrazbu te osposobljavanje liječnika za provedbu savjetovanja i motivacijskog intervjua. Osnaživanje pacijenta u prevenciji kardiovaskularnih bolesti na primarnoj razini zdravstvene zaštite podrazumijeva uključivanje interdisciplinarnog tima koji čine stručnjaci poput nutricionista, kineziologa i psihologa. Također, smatram da je uvođenje radnog probira u otkrivanju kardiovaskularnih bolesti, iznimno važno“, naglasila je izv. prof. Venija Cerovečki, dr. med., pročelnica Katedre za obiteljsku medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Značaj rane dijagnostike bolesti

„Za adekvatnu borbu protiv kardiovaskularnih bolesti vrlo je važna rana dijagnostika bolesti, pogotovo povišenog tlaka“, naglasio je akademik Bojan Jelaković, predsjednik Hrvatske lige za hipertenziju. „Hipertenzija predstavlja globalnu epidemiju i vodeći čimbenik rizika za smrtnost i dizabilitet na globalnoj razini, gotovo trećina odrasle populacije ima povišeni krvni tlak. Kako godinama ne mora pokazivati nikakve simptome, sve dok se ne razviju oštećenja ciljnih organa, često je kasno otkrivena i loše regulirana. Stoga su neophodni informiranje i edukacije opće populacije o prevenciji, pravovremenom otkrivanju i liječenju hipertenzije, edukacija zdravstvenih radnika te potreba ranog otkrivanja i liječenja uz sustavni program. Hrvatska liga za hipertenziju godinama organizira javno-zdravstvene i edukativne akcije i neki su pozitivni pomaci već vidljivi“.

Rehabilitacija

Ne smijemo zaboraviti i zadnji korak u cjelovitom pristupu prema vraćanju kardiovaskularnih bolesnika u normalan život, a to je rehabilitacija.

„Potreban nam je način za probijanje inercije, razvoj hrabrijih rješenja financiranja i postavljanje nacionalnih prioriteta. Pokazali smo kako danas možemo skrbiti o najtežim, najkompleksnijim kardiovaskularnim bolesnicima, od dijagnostike, liječenja do uspješne rehabilitacije. Međutim, jedno pitanje koje se nameće imamo li uspostavljene sustave, organizacijsku fleksibilnost i ono što ja nazivam društvenom tolerancijom kako bi se omogućila praktična provedba svih dostignuća koja nam stoje na raspolaganju? U sekundarnoj prevenciji/rehabilitaciji kardiovaskularnih bolesti imamo rješenja, a Thalassotherapija Opatija, kao Referentni centar Ministarstva zdravstva, za navedeno ih područje može ponuditi za izradu cjelovitog Nacionalnog plana“, izjavio je prof. dr. sc. Viktor Peršić, dr. med., ravnatelj Thalassotherapije Opatija.

Podrška Ministarstva zdravstva uvođenju Nacionalnog programa

Ministarstvo zdravstva podržava uvođenje Nacionalnog programa i smatra kako je isti neophodan za smanjenje kardiovaskularnih pobola i smrtnosti.

“Ministarstvo zdravstva pozdravlja donošenje Europskog plana za kardiovaskularno zdravlje te će snažno podržati pokretanje nacionalnog plana za suzbijanje kardiovaskularnih bolesti. Kardiovaskularne bolesti kao prvi uzrok smrtnosti i bolničkog liječenja u Hrvatskoj predstavljaju vodeći javnozdravstveni problem koji je dodatno pogoršan pandemijom bolesti COVID-19 te je sve izraženija potreba za sveobuhvatnim pristupom poboljšanja ishoda liječenja kardiovaskularnih bolesti i to jačanjem programa prevencije, ranog otkrivanja i liječenja te rehabilitacije kardiovaskularnih bolesti. Predstojeća reforma zdravstva koju provodi ministar zdravstva prof. Beroš u fokus stavlja preventivne aktivnosti i uvođenje novih Nacionalnih preventivnih programa te promicanje zdravih navika i podizanje zdravstvene pismenosti građana kroz međuresorni projekt „Javne ustanove – Prijatelji zdravlja“ te uvođenje preventivnih sistematskih pregleda”, izjavila je Ivana Portolan Pajić, dr. med., načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam.

Izvor: https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/hrvatskoj-treba-nacionalni-plan-za-suzbijanje-kardiovaskularnih-bolesti/