Zdravlje
Ljepota
Nutricionizam
Lifestyle
ADIVA
Program vjernostiPrepoznajte pravovremeno rizik za nastajanje plućne embolije
Većina plućnih embolija nastaje kod bolesnika s trombozom dubokih vena nogu, a pravovremeno prepoznavanje rizičnih čimbenika temelj je uspješne prevencije
Plućna embolija, odnosno ugrušak u plućnoj arteriji, nakon infarkta srca i mozga treći je po učestalosti srčano-žilni uzrok pobola i smrtnosti stanovnika razvijenog svijeta. Ugrušak u glavnoj plućnoj arteriji i/ili njezinim ograncima smanjuje ili u potpunosti onemogućuje put krvi iz periferije organizma kroz desne šupljine srca u pluća u kojima se ona obogaćuje kisikom udahnutim iz okolišnog zraka, da bi prolaskom kroz lijeve šupljine srca bila ponovno potisnuta po cijelom organizmu. Ovo je jednostavan opis opskrbe organizma kisikom neophodnim u procesima stvaranja energije potrebne za život i rad.
ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI
Što je tromboembolizam
Klinička prezentacija ove bolesti ovisna je o stupnju smanjenja plućnog krvotoka i varira u rasponu od potpuno neprimjetnih stanja, preko blažih (prolazna kratkotrajna bol u prsima praćena osjećajem nedostatka zraka) i težih životno ugrožavajućih oblika (naglo smanjenje arterijskog tlaka na vrijednosti manje od 90 mmHg, otežano disanje, bljedilo, preznojenost, poremećaji svijesti), pa do iznenadne smrti.
Većina plućnih embolija nastaje kod bolesnika s trombozom dubokih vena nogu pa je prevencija oba klinička stanja (duboke venske tromboze i plućne embolije), obuhvaćenih u jedinstveni naziv venski tromboembolizam, istodobna i istovjetna.
Trajni i prolazni čimbenici rizika
Čimbenici rizika za nastajanje venskog tromboembolizma mogu biti trajni (nasljedni/genetski) i prolazni (stečeni).
U trajne ubrajamo:
- obiteljsku sklonost za nastajanje ugruška i
- genetske poremećaje u zgrušavanju krvi.
Prolazni čimbenici rizika obuhvaćaju:
- trudnoću i razdoblje neposredno nakon trudnoće,
- primjenu hormonskog nadomjesnog liječenja ili oralnih kontraceptivnih sredstava,
- ozljede,
- opekline,
- dugotrajne kirurške zahvate,
- dugotrajnu nepokretnost/imobilizaciju (primjerice, nakon moždanog udara, imobilizacija sadrenom udlagom nakon prijeloma noge),
- aktivnu malignu bolest,
- podatak o ranijem venskom tromboembolizmu,
- putovanje trajanja duljeg od šest do osam sati,
- povećanu tjelesnu masu te
- životnu dob veću od 75 godina.
Više čimbenika prisutnih istodobno značajno povećava rizik. Kod nekih bolesnika uzrok venskog tromboembolizma nije moguće utvrditi i tada govorimo o idiopatskom, neprovociranom, odnosno venskom tromboembolizmu nepoznatog uzroka.
Prepoznavanje rizika kao temelj prevencije
Prepoznavanje rizika za nastajanje venskog tromboembolizma osnovna je pretpostavka njegovog sprječavanja. U visoko rizičnim stanjima poput višesatnog kirurškog zahvata u trbušnoj šupljini ili ugradnje proteze kuka, potkožnom primjenom injekcija nisko-molekulskog heparina moguće je značajno smanjiti nastajanje ugruška u dubokim venama udova i posljedičnu plućnu emboliju.
Dugotrajnom, ponekad i doživotnom, primjenom lijekova poput varfarina ili direktnih oralnih antikoagulansa kod bolesnika koji su preboljeli plućnu emboliju, moguće je u značajnom postotku smanjiti njezino ponavljanje. Ono je osobito izgledno kod osoba s ranijim tromboembolizmom nepoznatog uzroka, napose ako su k tomu muškog spola, starije životne dobi i povećane tjelesne mase.